Jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u historiji Hrvatske – izgradnja nizinske pruge prema Rijeci – ove godine ušao je u aktivnu fazu projektiranja i pripremnih radova, dok su sva finansijska sredstva do 2028. godine već osigurana.
Ovo je istaknuto na konferenciji Projects Days, održanoj u organizaciji hrvatskog ogranka međunarodne asocijacije za upravljanje projektima IPMA Hrvatska, koja okuplja predstavnike javnog sektora, investitore, inženjere i donositelje odluka iz oblasti infrastrukture, saobraćaja i energetike, izvijestila je Hina.
Najvažniji infrastrukturni zahvat u narednoj deceniji
Potpredsjednik Vlade Hrvatske i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković poručio je da je nizinska pruga najveći strateški infrastrukturni projekt koji Hrvatsku očekuje u narednom periodu.
– Radi se o projektu o kojem se govori godinama, ali sada je jasno da je to ključni zahvat koji će, prema našim procjenama, koštati nešto više od 2,5 milijardi eura. To je najvažniji infrastrukturni projekt u sljedećih deset godina – naglasio je Butković.
Prema njegovim riječima, nizinska pruga imat će presudnu ulogu u jačanju pozicije Hrvatske kao evropske ulazne prometne tačke, a puni potencijal riječke luke moći će se iskoristiti tek nakon realizacije ovog projekta.
Projekat ulazi u aktivnu fazu
Ministar je potvrdio da je projekat ove godine prešao iz planske u operativnu fazu, te da su finansijska sredstva do 2028. godine već obezbijeđena, što značajno smanjuje rizike u realizaciji.
Paralelno s tim, Hrvatska se nalazi i u velikom investicijskom ciklusu obnove ostatka željezničke infrastrukture, u koji se trenutno ulaže više od 1,5 milijardi eura.
– U voznom parku HŽ Putničkog prijevoza danas imamo oko 70 novih vozova, uključujući i prve baterijske i elektrobaterijske vozove, što jasno pokazuje da je ciklus obnove željeznica već uveliko započeo – rekao je Butković.
Veliki infrastrukturni zamah
Butković je podsjetio da su u proteklom periodu završeni i neki od najvećih infrastrukturnih projekata u zemlji, poput lučkog projekta Rijeka Gateway, druge cijevi Tunela Učka, kao i Koridora 5C kroz Slavoniju.
– Kada govorimo o cestovnoj, autocestovnoj, zračnoj i lučkoj infrastrukturi, Hrvatska je danas među vodećim zemljama Evropske unije po izgrađenosti i pokrivenosti – istaknuo je ministar, dodavši da bez članstva u EU i korištenja njenih finansijskih instrumenata takav razvoj ne bi bio moguć.
Šta slijedi?
U narednom periodu, prema najavama, nužna je i obnova bivšeg Koridora 10 prema istoku zemlje, kao i dugoročna priprema za rekonstrukciju ili izgradnju nove željezničke pruge prema jugu Hrvatske, odnosno prema Splitu i Pločama.
Sve to ukazuje da Hrvatska ulazi u dugoročnu fazu snažnih infrastrukturnih ulaganja, u kojoj će nizinska pruga prema Rijeci imati centralnu ulogu – kako za domaći transport, tako i za jačanje međunarodne trgovine i logistike.