Šest sedmica nakon što je američki predsjednik Donald Trump proglasio vanredno stanje ekonomska i zdravstvena situacija u SAD-u na rubu je katastrofe. Više od 26 miliona Amerikanaca ostalo je bez posla a više od 50.000 umrlo ih je od posljedica zaraze koronavirusom.
Predsjednik SAD-a Donald Trump objavio je da više ne želi držati dnevne brifinge za novinare na temu pandemije jer ne vrijedi da im posvećuje svoje vrijeme.
Trump je to napisao u Twitter poruci koju je objavio u subotu naveče, pošto je širom svijeta izazvao nevjericu i polemiku izjavom koja je shvaćena kao prijedlog da se bolest liječi dezinfekcionim sredstvom.
“Čemu služe konferencije za novinare u Beloj kući kada su mediji orijentisani na postavljanje neprijateljskih pitanja i zatim odbijaju da kažu istinu ili tačne činjenice. Imaju rekordnu gledanost a američki narod nema ništa osim lažnih vijesti. To ne vrijedi truda”, napisao je Trump u subotu naveče na Twitteru.
Što se više pojavljuje, više gubi na popularnosti
No da li je Trump naveo pravi razlog zbog kojeg u Bijeloj kući juče poslije dva mjeseca prvi put nije bilo konferencije za novinare koje su ponekad trajale i više od dva sata?
Američki mediji pišu kako Trump želi prestati sa dnevim obraćanjem medijima jer ankete pokazuju nizak nivo povjerenja javnosti u odgovor Bijele kuće na pandemiju.
Forbes prenosi pozivajući se na portal Axios da Trump prestaje sa svakodnevnim pojavljivanjem i ubuduće će se pojavljivati kraće na dnevnim brifinzima o koronavirusu jer njegovo osoblje vjeruje da su ovi brifinzi katalizator lošeg povjerenja javnosti u odgovor administracije na pandemiju i razlog zašto bivši potpredsjednik a njegov najvjerovatniji rival na predsjedničkim izborima koji slijede Joe Biden vodi ispred Trumpa u ključnim državama.
Axios piše da je osoblje Bijele kuće upozorilo Trumpa da je njegovo prekomjerno izlaganje na brifinzima na kojima rijetko daje nove informacije “dio razloga zbog kojeg u anketama trenutno ne stoji dobro protiv Joea Bidena”.
Petak je označio kraj sedmice u kojem je Biden vodio ili pratio Trumpa u svakoj pojedinačnoj anketi, na nivou Sjedinjenih država ali i u presudnim državama podijeljenim između Republikanaca i Demokrata kao što su Michigan, Pennsylvania i Florida.
Ankete su, također, otkrile da je Trump jedna od javnih ličnosti kojima se najmanje vjeruje kada je riječ o distribuciji informacija o koronavirusu, obično iza guvernera, lokalnih zvaničnika, Bidena, pa čak i svojih zdravstvenih zvaničnika poput dr. Anthonyja Faucija.
Anketa objavljena u petak otkrila je da, iako 64 posto Amerikanaca prati brifinge, riječi koje se najčešće koriste za njihovo opisivanje su “frustrirajuće”, “unosi zabludu”, “kontraproduktivno” i “djetinjasto”, dok najmanje korišteni opisi uključuju riječi “utješno”, „produktivno“ i „predsjednički“.
U Pennsylvaniji je anketa otkrila da samo 20% birača drži da su brifingi Bijele kuće njihov najpouzdaniji izvor informacija o koronavirusu, a većina se oslanja na različite medije kako bi pratila situaciju.
Od minimiziranja do dramatizacije
A kako je Trump reagovao na virus kada se on tek pojavio? Prema analizi svjetskih medija – minimizirao je virus i zakasnio sa mjerama. Istina je da je krajem januara uveo jednu smjelu mjeru – zabranio je ulazak u SAD građanima iz zaraženih područja, no nakon toga se ništa nije dešavalo tokom 6 sedmica sve do 11. marta kada je uveo zabranu ulaska za ljude iz Evrope.
Francuski Le Monde analizira da se Trump u početku nije želio baviti pandemijom jer je bio fokusiran na izbore u novembru. Osim toga, i sam se nadao onom što je govorio – “otići će (virus)”. Naime, brzo je shvatio da će efekti koronavirusa na ekonomiju biti vrlo negativni a za njega je zdrava ekonomija važnija od ičega drugog, jer je upravo ona bila u srcu njegove predsjedničke kampanje za izbore 2016. godine.
No kada se situacija usložnila, Trump je vrlo brzo od minimiziranja došao do predramatiziranja. Tokom nekoliko sedmica pokušao je da se nametne kao vođa, no struktura SAD-a je takva da većinu konkretnih odluka ne donosi odluka nego guverneri.
Zato su mu ostali dnevni brifinzi koje je koristio da od njih napravi šou odstupajući nekad u potpunosti od teme pandemije.
Njih je koristio i da kritikuje guvernere iz Demokratske stranke i njihove poteze ali i američke zdravstvene zvaničnike navodeći kako su ga kasno obavijestili o razvoju situacije.
Svjetski mediji pišu i da je prisvajao zasluge i za ono što realno nije on uradio, navodeći za primjer da je najveći dio posla oko pripreme paketa ekonomske pomoći od 2,2 biliona dolara uradio ministar finansija Steven Mnuchin no Trump je zasluge pripisao sebi.
Pandemija mu izbila adute iz ruku
No Trumpove reakcije mogu se pripisati i njegovom karakteru. Le Monde analizira kako mu je teško bilo baviti se koronom jer on voli da bude taj koji diktira političku agendu a virus i pandemiju nije mogao da kontroliše.
Sa druge strane, on nema strpljenja da istraje na nečemu, gori od želje da ukine vanredno stanje i proglasi pobjedu. Osim toga, očajnički želi pokrenuti ekonomiju ne bi li ostalo vremena da se koliko toliko popravi trenutna situacija.
Treba imati na umu da mu je pandemija izbila iz ruke najvažnije političke adute.
Tri godine mandata hvalio se „radna mjesta, radna mjesta, radna mjesta!“ i nije propustio nijednu šansu da napomene kako je niska stopa nezaposlenosti a ona je mjesec prije pandemije zaista bila na 50-godišnjem minimumu od 3,5%.
Odjednom se politički ambijent potpuno promijenio. Predsjednički izbori i utrke u Senatu i Predstavničkom trebaju se održati uz ekonomiju koja prolazi i najveću kontrakciju i najgori porast nezaposlenosti ikad viđen. Razbijene su i berze i izbrisani svi efekti onoga što je Trump radio prethodne tri godine.
U trci za Bijelu kuću nalazi se nekoliko ključnih pitanja. Hoće li Amerikanci, opravdano ili ne, okriviti Trumpa za izgubljena radna mjesta? Ili će glasači prihvatiti njegovu tvrdnju da je „ratni predsjednik“ i zaključiti da ovo nije vrijeme za promjenu?
Može li njegov vjerovatni protivnik Joe Biden iskoristiti svoje snage kao glas kompetencije i iskustva, da se predstavi kao moralni vođa koji je naciji potreban?
Trumpov prijatelj i poznata američka TV ličnost Piers Morgan kazao je da izbore u novembru Trump može dobiti ako bitku sa pandemijom bude vodio ispravno.
“Ako možeš prestati ponašati se kao da se radi o tebi i početi se ponašati kao da se radi o američkim građanima i pokazati da ti je do njih stalo više nego do samog sebe, pobijedićeš. U suprotnom izgubićeš”, kazao je Morgan.
B. Šutvić
