BiH je među zemljama u Evropi koje su najviše pogođene zagađenjem iz termoelektrana na ugalj. Ipak, jedna je od rijetkih zemalja gdje se i dalje planira izgradnja novih termoelektrana, koje bi mogle negativno da utiču na kvalitet vazduha i javno zdravlje decenijama nakon izgradnje.
Upozoreno je u novoj analizi koju je objavio Greenpeace pod nazivom: “Procjena utjecaja planiranih termoelektrana, Tuzla blok 7 i Banovići, na kvalitet zraka, zagađenje i zdravlje stanovništva”.
Ova studija procjenjuje uticaj dvije predložene termoelektrane – Blok 7 u Tuzli i Banovići.
“Rezultati pokazuju da će, ukoliko se izgrade i počnu sa radom kako je planirano, ove termoelektrane biti odgovorne za oko 30 preuranjenih smrti godišnje. Pored toga, utvrđeno je da će njihovo zagađenje godišnje uzrokovati 470 astmatičnih napada kod djece, 13 novih slučajeva hroničnog bronhitisa, 25 bolničkih liječenja i 7,600 dana bolovanja“, navodi se u analizi, te dodaje:
“Kao rezultat toga, ukoliko bi postrojenja radila za relativno kratko vrijeme od 30 godina, zdravstveni uticaji bi doveli do procijenjenih 960 preuranjenih smrti“.
Kako je istaknuto, većina uticaja na javno zdravlje su prekogranični, sa 810 preuranjenih smrti godišnje izvan BiH. Zemlje koje će biti najviše pogođene su Srbija, Italija, Rumunija, Mađarska i Hrvatska, prenose Vijesti.ba.
U izvještaju se pojašnjava da su uticaji emisija iz termoelektrana Blok 7 Tuzla i Banovići na kvalitet vazduha modelovani upotrebom CALPUFF modela raspršivanja, koji koristi detaljne satne podatke o stanju vjetra i ostalih atmosferskih uslova kako bi se pratio prenos, hemijska transformacija i taloženje zagađujućih tvari.
CALPUFF model se takođe u velikoj mjeri koristi kod procjene kratkoročnih i dugoročnih uticaja raspona emisija od strane industrijskih izvora zagađenja.
“Model predviđa povećanje satne, dnevne i godišnje koncentracije zagađujućih tvari emisijama iz ispitivanih izvora. Emisije iz termoelektrane doprinose okolnim koncentracijama PM2.5, NO2 i SO2, koje dovode do povećanja rizika za kako akutne, tako i za hronične bolesti i simptome. Uticaji se šire nekoliko stotina kilometara od termoelektrana i utiču na kvalitet vazduha, posebno u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Sloveniji i Italiji”, upozorava se u analizi najpoznatije globalne ekološke organizacije za zaštitu životne sredine.
Sumirajući izvještaj Greenpeacea, Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju upozorava da više od pet decenija bh. termoelektrane ”nekažnjeno truju okoliš i svoje i stanovništvo susjednih država”.
”Sada se planira izgradnja novih blokova koji će nastaviti ugrožavati zdravlje stanovništva, što je dokazano i ovom analizom”, naveo je Žiško, te poručio:
”Krajnje je vrijeme da donosioci odluka u BiH prihvate činjenicu da sektor uglja donosi više štete nego koristi za građane BiH i da što prije počnu praviti ozbiljne planove za dekarbonizaciju energetskog sektora”.
(Vijesti.ba)
