Globalni javni dug porastao je u 2022. godini na rekordnih 92.000 milijardi dolara.
Do toga je došlo jer su se vlade pojačano zaduživale kako bi ublažile posljedice niza kriza, stoji u novom izveštaju Ujedinjenih nacija (UN), prenosi Investitor.me.
Domaći i spoljni dug širom svijeta od početka vijeka prije 23 godine povećao se više od pet puta, a bruto domaći proizvod (BDP) samo tri puta, prema izveštaju UN-a objavljenom uoči sastanka ministara finansija i guvernera centralnih banaka članica Grupe G20.
„Izgleda da tržištima to nije problem, ali ljudima jeste”, rekao je novinarima generalni sekretar UN Antonio Gutereš. „Neke od najsiromašnijih zemalja svijeta prisiljene su da biraju između servisiranja duga i služenja narodu”, objasnio je.
Podaci pokazuju da 3,3 milijarde ljudi danas živi u zemljama koje moraju više novca da izdvoje za kamate nego za zdravstvo i obrazovanje, upozorile su UN.
Dug zemalja u razvoju čini gotovo 30 odsto globalnog javnog duga, kao i dug SAD koji je u 2022. godini iznosio 31.000 milijardi dolara, prema proračunima UN baziranim na podacima iz aprilskog izvještaja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o prognozama za svjetsku ekonomiju.
Kina je uvrštena u grupu zemalja u razvoju, a po iznosu duga od 14.000 milijardi dolara zauzima drugo mjesto na globalnoj ljestvici, nakon SAD. Slijede Velika Britanija i Francuska s oko 3.000 milijardi dolara javnog duga, a blizu su i Italija i Indija sa 2.900 milijardi dolara, odnosno 2.800 milijardi dolara. Dug Njemačke premašio je 2.700 milijardi dolara.
Zemlje u razvoju posuđuju novac uz značajno više kamatne stope nego razvijene zemlje, čak i kada se izuzmu troškovi valutnih kurseva. Afričke zemlje zadužuju se tako uz četiri puta više kamatne stope nego SAD, odnosno osam puta više nego Njemačka, utvrdili su stručnjaci UN.
