Mnoge poznate njemačke firme poput Römertopfa, Arka, Eillessa ili Hussela nedavno su proglasile bankrot. No jesu li to izolirani slučajevi ili je Njemačku pogodio veliki talas bankrota?
Stručnjak Reint Gropp, voditelj Leibnizovog instituta za ekonomska istraživanja Halle (IWH) smatra da uprkos tome što ne očekuje da će broj stečajeva pasti, ne može reći ni da je posrijedi talas bankrota.
Udruženje stečajnih upravitelja je pak nešto konkretnije.
– Ako promatramo samo sadašnji period, doima se kao da imamo talas bankrota. No usporedimo li trenutni porast s prijašnjim razdobljima, možemo zaključiti da je broj stečajeva tek na nivoima prije pandemije i daleko od maksimalnih vrijednosti u finansijskim krizama – kazali su iz Udruženja za Tagesschau, prenio je tportal.
U martu 2016. u Njemačkoj je 1.099 firmi podnijelo zahtjev za stečaj, dok je u januaru ove godine to napravilo 1.077 firmi – otprilike kao u proljeće 2016.
Državne intervencije održale su firme na životu tokom pandemije, pa se posebno sada, u postpandemijskom razdoblju kad više nema tih državnih potpora, osjeti značajan skok broja bankrota.
– Trenutno smo svjedoci velike strukturne promjenu u privredi: tranziciji sa starih tehnologija i izvora energije, s prljave prema zelenoj energiji – kaže Gropp.
Sve to opterećuje firme i neki poslovni modeli više nisu konkurentni.
Posebno je pogođeno građevinarstvo, koje pored velikih troškova zbog zelene tranzicije pati od visokih cijena energenata, ali i povećanja kamata i problemima u opskrbnim lancima.
Ukupno je prošle godine 81 građevinska firma pokrenula stečaj, a posljedično su zaustavljeni i mnogi projekti širom Njemačke.
