Uprkos naporima da smanji ovisnost o Moskvi kada je riječ o snabdijevanju energijom, Evropa je više nego ikada ovisna o ruskom plinu, i malo je znakova da će se ovaj trend promijeniti.
Ruski Gazprom je u 2017. imao rekordne isporuke Evropi i južnom Mediteranu, ukupno 193,9 milijardi kubnih metara, 8 posto više od prethodnog rekorda iz 2016.
Ovo nije samo finansijska pobjeda za kompaniju, kojoj je izvoz glavni izvor prihoda, već i politički trijumf, u trenutku kada su odnosi Rusije i Evropske unije najgori od vremena Hladnog rata, piše britanska agencija Reuters, prenosi BiznisInfo.
– Brojevi pokazuju povećanu potražnju u Evropi za ruskim plinom, ali također i pouzdanost isporuka u zahtijevanim količinama, kazao je šef Gazproma Alexei Miller.
Isporuke Njemačkoj i Austriji dostigle su istorijski maksimum a izvoz u Francusku porastao je za 6,7 posto od 2016.
Evropska unija je sebi zadala zadatak da diversifikuje izvor energije, iz straha da bi Rusija mogla koristiti plin u političke svrhe. No, udio ruskog plina u Evropi samo se povećao prethodnih godina i sada predstavlja trećinu ukupne potrošnje plina u EU.
Raste potražnja
Diversifikacija je, kako se činilo, postala lakša sa razvojem tržišta tečnog prirodnog plina (LNG), koji se može transportovati brodovima umjesto plinovodima, što je omogućilo uvoz energenta iz Sjedinjenih Država i sa Bliskog istoka.
No, nekoliko faktora dovelo je do porasta potrošnje ruskog plina.
Prema Valeryju Nesterovu, energetskom analitičaru ruske Sberbanke, potražnja za ruskim plinom u EU raste zbog ekonomskog oporavka u Evropi kao i zbog toga što su cijene plina povoljnije od cijena uglja.
Drugi faktori su hladna zima, smanjenje proizvodnje plina u Evropi (uglavnom u Holandiji), i zatvaranje nuklearnih elektrana, npr. u Njemačkoj.
Iako će ruske isporuke plina Evropi ove godine biti nešto niže nego 2017, Nesterov kaže da se generalni trend neće mijenjati: Gazprom će vjerovatno zadržati svoj udio na tržištu EU.
Snažna evropska potražnja omogućila je Gazpromu da poveća proizvodnju nakon slabih rezultata posljednjih godina do kojih je došlo zbog pada udjela na domaćem tržištu i gubitka Ukrajine, važnog klijenta koji je prestao kupovati ruski plin 2015.
Novi plinovodi i LNG terminali
Gazprom pokušava razviti nove plinovode i to u saradnji s vodećim evropskim kompanijama, kako bi zadržao udio na tržištu EU. No, evropske vlasti su oprezne.
Brisel je blokirao Južni tok, ruski projekt koji je trebao olakšati isporuke Južnoj Evropi, a također se protivi projektu Sjeverni tok 2, ispod Baltičkog mora.
– Jedna vrsta šizofrenije postoji između evropske diplomatije i evropskog tržišta. Tržište bira najjeftiniji plin, a to je ruski. Evropa je ovisna o ruskom plinu, ali ništa nije učinjeno da se to promijeni, rekao je Thierry Bros sa Oxfordskog instituta za energetske studije.
No, Rusija se ne zadovoljava samo plinovodima. Moskva je nedavno napravila ključne korake za ulazak na tržište tečnog prirodnog plina (LNG) otvaranjem Yamal LNG terminala na Arktiku, iz kojeg će se snabdijevati Evropa i Azija morskim putem.
– Diversifikacija za EU je spriječena iz jednostavnog razloga: Ona zahtijeva dodatne troškove, i pitanje je ko će to platiti, rekao je Bros.