Za sat vremena rada u junu ove godine prosječan Nijemac zaradio je jedan odlazak u kino, pola kilograma kafe, markicu za pismo, hljeb i flašu piva.
Dakle, za iste proizvode i usluge građani Njemačke danas rade manje nego 1991. godine, pokazuju podaci Instituta njemačke privrede (IW).
S druge strane, takozvana kupovna moć po minutu zarade je u poređenju s 2020. opala. Nijemci su, naime, prije dvije godine za navedene proizvode i usluge morali da rade 56 minuta. Proračuni IW su zasnovani na kretanju cijena proizvoda i usluga, kao i na neto zaradama po satu.
– Od ujedinjenja Njemačke do 2021. je kupovna moć po minutu zarade porasla za 27 posto – rekao je Kristof Šreder iz IW dodajući da se statistika sada, naravno, zbog visoke stope inflacije pogoršala.
Godišnja stopa inflacije u julu je bila 7,5 posto, saopštio je u srijedu državni zavod za statistiku. U junu su potrošačke cijene porasle za 7,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Cijene u Njemačkoj skaču već neko vrijeme, a posebno poslije izbijanaja rata u Ukrajini koji je izazvao poskupljenja energenata i hrane.
– Ima i vanrednih faktora koji utiču na cijene hrane, na primjer slaba žetva – rekao je Šreder dodajući da su sada poskupljenja ogromna.
Nijemci su u junu ove godine morali da rade tri minuta duže da bi kupili 2,5 kilograma krompira nego 1991, što znači da su ga zaradili tek poslije 13 minuta rada.
Frizerske usluge za žene su zbog pranja i sušenja kose isto poskupjele i za ovo moraju da rade sat i 11 minuta – što je 12 minuta duže nego 1991.
Ljudi koji više daju za usluge svakako prolaze skuplje, rekao je Šreder.
Kupovina televizora sada pak zahtijeva manje rada nego prije 30 godina – 17 sati i 58 minuta, a 1991. godine 79 sati i četiri minuta.
Cijena sladoleda je ostala prilično stabilna, navodi IW. Nijemci u prosjeku moraju da rade četiri minuta i 57 sekundi za sladoled na kuglu, koji košta 1,70 eura.
– Za istu minutažu na poslu, uprkos inflaciji, dobiju više sladoleda na štapiću – ocijenio je Institut, a prenosi B92.