Godinama slušamo o masovnim odlascima i bijeloj kugi koja vlada u našoj zemlji, ali podaci do kojih je došao portal Buka otkrivaju prave razmjere ove priče.
Naime za samo pet godina Federacija BiH je ostala bez 31.141 učenika – 10.398 osnovaca i 20.743 đaka u srednjim školama, a Republika Srpska bez 17. 492 đaka – 7.833 osnovaca i 9.659 srednjoškolaca.
Posljedica je ovo svega onoga na čemu se nije radilo zadnjih 20 godina – ekonomska situacija u državi, demografska i obrazovna politika, odlazak stanovništva zbog nezaposlenost, a sve češće i političke nestabilnosti. I sada su taj nerad i nemar došli na naplatu u vidu polupraznih školskih klupa.
Prema podacima iz izvještaja Ministarstva obrazovanja i znanosti Federacije BiH, a o kom se raspravljalo na posljednjoj sjednici Vlade, broj učenika upisanih u prvi razred osnovne škole u FBiH u pet godina smanjio se za 2.215 ili 9,95 posto, a broj upisanih u prvi razred srednje škole za pet godina se smanjio za 6.083 ili 25,08 posto.
U Republici Srpskoj situacija je sljedeća. U 2017/2018 godini u osnovnim školama je evidentirano 90.995 osnovaca i 39.831 srednjoškolaca, apet godina ranije u školskoj 2012/2013. godini, bilo je 148.318 učenika, od toga 98.828 osnovaca i oko 49.490 srednjoškolaca.
Prema ocjenama sagovornika Buke, neosporno je da je u periodu od 1992. godine do 2000. godine mnogo ljudi napustilo ove prostore, da su mladi tamo stvorili porodice koje se ovamo nikada nisu vratile.
Neosporno je, kažu, da ljudi i dalje masovno odlaze, pogotovo mladi, da država nema adekvatan odgovor ni na jedno od gorućih pitanja, te da se povrh svega i obrazovni sistem uništava od završetka rata i tjera mlade na privatne fakultete, studiranje vani ili na odustajanje od nastavka školovanja.
Riješenje nije ni u revolucionarnom skoku nataliteta, već u promijeni svijesti, aktivnom radu na popravljanju socijalnog statusa građana, i sprovođenju valjanih reformi, a za to su potrebne godine.
Prema ocjeni demografa Steve Pašalića u riješenje problema trebamo se uključiti svi.
“Nama trenutno nedostaje 50 posto prvorođene djece. To što političari pričaju da nam treba treće ili četvrto, je nešto što nema puno veze sa realnošću, jer nama prije svega trebaju prvorođena djeca, a tek onda dolazi, drugo, treće, četvrto djete. Jedino rješenje nam je da se svi uključimo u rješavanje populacione politike, od politike, struke, privrede, obrazovanja, i ako to sada dobro uradimo, rezultate ćemo vidjeti tek za deceniju, dvije ili tri”, istakao je Pašalić.
Sve ovo što se dešava, ne samo kod nas, već i u cijelom regionu, su jako ozbiljni procesi na koje, nažalost, nema nikakve ozbiljnije reakcije, a samim tim ni izlaska iz ovog ćorsokaka. I tako već 20-ak godina. Stoga, zaključuje Mirza Emirhafizović, demograf i docent na Odsjeku za sociologiju Fakulteta političkih nauka Sarajevo, prognoze nisu optimistične.
„Kao posljedica vrlo niskog nataliteta i iseljavanja, stanovništvo BiH ubrzano zalazi u duboku starost. Drugim riječima, smanjuje se udio djece i mladih, dok se udio osoba u dobi od 65 i više godina u ukupnom stanovništvu povećava. Uslijed takvih tendencija, ukupna depopulacija poprima sve drastičnije razmjere, što ima reperkusije na volumen dobnih funkcionalnih kontingenata – školski, radni, fertilni itd. Već duže vrijeme očekuje se odlučnija reakcija kreatora politika kako bi se zaustavio masovni odlazak mladih i porodica iz zemlje i potaknuo rast nataliteta. Višegodišnji izrazito nizak natalitet signalizira u kakvom socio-ekonomskom ambijentu živimo. Dok neke druge teme u medijima okupiraju pažnju javnosti, stanovništvo BiH postaje sve starije i malobrojnije“, zaključio je Emirhafizović.
Izvor: Buka