Tahir Taslaman prošlog mjeseca je imenovan za direktora Sarajevske berze. Do tada je obavljao dužnost izvršnog direktora, što znači da je dobro upoznat s radom SASE-a.
Sa sobom donosi bogato iskustvo u spoju tržišta kapitala, finansija i IT-a, što će omogućiti dalji razvoj Berze i povećanje efikasnosti operacija i digitalnih rješenja. Za BiznisInfo.ba je govorio o daljem razvoju Berze te o tome šta će mu biti prioriteti u radu, ali i kako SASE može pomoći razvoju ukupne privrede.
Ovih dana ste preuzeli direktorsku poziciju na Sarajevskoj berzi. Šta će biti Vaši prioriteti u radu i šta ćete, eventualno, promijeniti u radu SASE-a?
– Primarni cilj je unapređenje transparentnosti i likvidnosti tržišta. Fokusirat ćemo se na razvoj infrastrukture, kako tehničke tako i pravila trgovanja, koja će olakšati pristup investitorima i emitentima.
Poseban naglasak stavit ćemo na edukaciju postojećih i potencijalnih učesnika na tržištu, jer smatramo da je povećanje informiranosti i povjerenja među investitorima ključ za dugoročni rast. Također, radit ćemo na modernizaciji sistema trgovanja i uvođenju novih instrumenata kroz javne ponude koji će dodatno stimulisati interes za berzu.
Tahir Taslaman
Jedan od naših prioriteta bit će pojednostavljenje procedura i osnaživanje tehnoloških platformi profesionalnih posrednika – članova berze i brokera – kako bi investitori imali što jednostavniji i elektronski pristup tržištu u okviru postojeće zakonske regulative.
Na ovaj način želimo omogućiti efikasnije poslovanje i veću dostupnost tržištu, što može doprinijeti povećanju aktivnosti na berzi. Važno je stvoriti stabilno i predvidljivo okruženje za sve učesnike, gdje će se oni osjećati sigurnim u svoje investicije.
Česti su komentari u javnosti o malim iznosima trgovine na Berzi. Kako to komentirate i da li bi, prema vama, promet mogao i trebao biti veći?
– Slažemo se da postoje trgovinski dani kada su prometi izuzetno mali i nedovoljni da bi se smatrali zadovoljavajućim i prihvatljivim za jedno efikasno tržište kapitala. To je problem s kojim se suočavaju i mnoge druge berze u regiji.
Postoji više faktora koji mogu uticati na povećanje likvidnosti i prometa na berzi. Jedan od ključnih načina je privlačenje većeg broja emitenta i investitora, posebno institucionalnih, kao i povećanje obima trgovanja na sekundarnom tržištu kroz različite stimulativne mjere i uvođenje novih finansijskih instrumenata.
Kroz promociju inicijalnih javnih ponuda (IPO), kao i educiranje šire javnosti o prednostima ulaganja na tržištu kapitala, možemo povećati broj aktivnih učesnika na tržištu. Osim toga, planiramo poboljšati tehnološku infrastrukturu i informacije o finansijskim izvještajima kompanija kako bi trgovanje bilo brže i efikasnije, te optimizirati procedure koje potencijalno usporavaju ili obeshrabruju trgovinu.
Što se tiče konkretnih rezultata, podaci za prvih osam mjeseci 2024. godine pokazuju značajne varijacije. Ukupni promet u tom periodu iznosi 304,7 miliona KM, od čega je 265,6 miliona KM ostvareno kroz primarnu emisiju, dok je na sekundarnom tržištu promet iznosio 39,2 miliona KM. Ovi podaci pokazuju da primarna trgovina trenutno dominira, ali postoji prostor za rast likvidnosti na sekundarnom tržištu.
Na primjer, promet u januaru iznosio je 440,627 KM, dok je u martu skočio na preko 61 milion KM, a u aprilu na 65,7 miliona KM. Ove oscilacije pokazuju da postoje povremeni faktori koji povećavaju aktivnosti na berzi, ali naš cilj je stvoriti uvjete za stabilan i dugoročan rast.
Performanse indeksa u prvih osam mjeseci 2024. godine također su različite:
- BIFX: Vrijednost se smanjila sa 724.00 na 562.56, što predstavlja pad od -22.30%.
- SASX-10: Vrijednost se povećala sa 1,049.28 na 1,109.32, što je rast od 5.72%.
- SASX-30: Vrijednost se povećala sa 1,920.12 na 2,007.32, što predstavlja rast od 4.54%.
- SASX-BBI: Vrijednost je porasla sa 11,274.79 na 12,060.01, što je rast od 6.96%.
- SASX-FN: Vrijednost je povećana sa 17,423.09 na 19,712.30, što predstavlja rast od 13.14%.
Tržišna kapitalizacija također je porasla sa 6.468.282,740,46 KM na 7.201.331.458,16 KM, što predstavlja povećanje od 11,33%.
Ovi pokazatelji sugeriraju da iako su neke grupe instrumenata na tržištu trenutno u opadanju, druge su u porastu, i imamo potencijal za povećanje aktivnosti i likvidnosti na tržištu. Fokusirat ćemo se na povećanje likvidnosti kroz edukaciju, privlačenje emitenata i investitora i bolju informiranost o finansijskim performansima kompanija, čime bi berza mogla postati dinamičnija i atraktivnija.
Koliko je jaka berza važna za razvoj ukupne privrede u BiH?
– Jaka berza je ključna za razvoj cjelokupne privrede, jer omogućava kompanijama da pristupe alternativnim izvorima finansiranja, a investitorima da plasiraju svoj kapital u domaće kompanije. Tržište kapitala igra centralnu ulogu u alokaciji resursa i omogućava privredi da raste na zdravim osnovama, smanjujući zavisnost od tradicionalnih izvora finansiranja poput bankarskih kredita.
Berza doprinosi transparentnosti i odgovornosti kompanija, jer su emitenti obavezni redovno izvještavati o svojim finansijskim rezultatima i poslovanju. To stvara povjerenje kod investitora, kako domaćih, tako i stranih, te omogućava efikasniji tok kapitala unutar zemlje.
Kroz jačanje tržišta kapitala u BiH, imamo priliku privući više investicija, podstaći rast malih i srednjih preduzeća i omogućiti razvoj inovativnih sektora privrede.
Slučajevi kada privatne firme izlaze na berzu da bi, prodajom dionica, prikupile novac za dalji razvoj – na Zapadu su česti, a u BiH veoma rijetki. Kako ohrabriti kompanije da na ovaj način pronađu željeni kapital?
– Jedan od najvažnijih zadataka Sarajevske berze u narednom periodu bit će promocija inicijalnih javnih ponuda (IPO) kao alternativnog načina prikupljanja svježeg kapitala u odnosu na tradicionalne bankarske kredite. IPO omogućava kompanijama, ali i općinama i kantonima da prikupe kapital putem berze, što olakšava njihovu finansijsku stabilnost i omogućava brži razvoj.
U proteklih nekoliko mjeseci imali smo dvije uspješne emisije obveznica javnom ponudom putem berze: mikrokreditno društvo CREDO CENTAR d.o.o. Mostar u iznosu od 569 hiljada KM na period 3 godine i 5% godišnjom kamatom i ASA Finance d.d. Sarajevo u iznosu od 30 miliona KM na period 5 godina i 5% godišnjom kamatnom stopom.
Posebno je važno istaći da su obveznice ASA Finance d.d. Sarajevo na osnovu zahtjeva emitenta i ispunjavanju uslova, uvrštene na zvaničnu Kotaciju berze – prestižni segment trgovanja, što dodatno osigurava transparentnost i likvidnost.
Berza će intenzivno raditi na dodatnoj promociji i edukaciji menadžmenta kompanija o cijelom procesu IPO-a i mogućnostima koje nudi. Pozivamo sve kompanije da nas kontaktiraju kako bismo im pomogli u ovom procesu.
Do sada je ovaj postupak kao alternativni način prikupljanja kapitala u odnosu na klasično bankarsko zaduživanje bio poprilična nepoznanica za mnoge, a mi želimo kroz praktične edukacije približiti ovaj proces svim zainteresiranim prije nego što donesu konačnu odluku o javnoj ponudi vrijednosnih papira putem berze.
Postoje pritužbe o netransparentnosti vlasničke strukture kompanija na berzi, što se odnosi na sistem tzv. skrbničkih računa. Drugim riječima, vlasnici mnogih kompanija nisu poznati javnosti iako bi poenta berze trebala biti upravo da pruži uvid u podatke o vlasništvu i poslovanju firmi. Smatrate li da bi ovaj sistem trebalo mijenjati?
– Skrbnički računi su praksa na svim razvijenim tržištima kapitala i omogućavaju veću fleksibilnost za institucionalne investitore, a također omogućava privatnost i zaštitu podataka investitora. Ovim računima upravljaju banke skrbnici u FBiH, koje su za to dobile odgovarajuće dozvole i odobrenja u skladu sa trenutnom zakonskom regulativom.
Iako može djelovati da smanjuju transparentnost za širu javnost u pogledu uvida u stvarne vlasnike, oni pružaju investitorima zaštitu privatnosti i olakšavaju upravljanje velikim portfeljima. Ovo je naročito važno za strane i institucionalne investitore koji žele smanjiti regulatorne barijere i administrativne troškove ulaganja u stranim zemljama.
Važno je napomenuti da Sarajevska berza nema direktan uvid u identitete investitora kako putem vlasničkih, klijentskih ili skrbničkih računa kako ni uvid u knjigu dioničara, odnosno listu svih vlasnika vrijednosnih papira. Na tržištu kapitala u Federaciji BiH, institucija koja vodi ove podatke je Registar vrijednosnih papira.
Registar redovno objavljuje listu TOP 10 vlasnika vrijednosnih papira, kao i listu značajnih udjela u vlasništvu, a Sarajevska berza te podatke prenosi i javno objavljuje na svom web portalu o okviru profila svakog listiranog emitenta.
