Centar Skenderija nekad je bilo simbol grada Sarajeva, a sada zdanje koje je otvorena prijetnja sigurnosti onima koji u njemu borave, kaže ministar privrede KS Adnan Delić.
Obzirom da je 2012. godine došlo do urušavanja dijela krova iznad ledene dvorane, 2013. godine od Instituta za materijale i konstrukcije Građevinskog Fakulteta Univerziteta u Sarajevu naručen je elaborat o stanju konstrukcija građevine Centra Skenderija.
– Prema nalazima Instituta vidiljivo je da je veliki dio oštećenja konstrukcije zdanja Skenderije označen kao “značajno oštećenje konstrukcije”, što podrazumijeva da je došlo do značajne degradacije betona i armature, površinom prevladavaju prsline, vidljivi su neizbetonirani dijelovi, izražena je segregacija, zaštitni slojevi su razoreni, prsline duboko otvorene, te značajna do potpuna korozija čeličnih konstrukcija, gdje je redukcija poprečnog presjeka, usljed korozije, iznad 30%; dok je posebno loše stanje u ledenoj dvorani koja je posmatrana odvojeno od kompleksa – naveo je Delić.
Nalazi stručnjaka ukazuju i da je nosivost čeličnih krovnih konstrukcija nedovoljna da izdrži veća opterećenja snijegom, obzirom da je analiza krovne čelične konstrukcije pokazala da je težina pokrivača iznad 50% od mjerodavnog opterećenja, te da ne postoji mogućnost preventivnog djelovanja, odnosno čišćenja snijega na vrijeme ukoliko bi došlo do značajnijih, dugotrajnijih padavina.
Osim određenih dijelova građevine gdje je stanje stubova i betona kategorizirano kao umjereno oštećenje, te da trenutno nisu ozbiljnija prijetnja, ukoliko bi se pristupilo adekvatnoj sanaciji i to uz prethodno otkrivanje uzroka propadanja, veći dio konstrukcije je kategoriziran pod značajna oštećenja, te je navedeno da je neophodno uraditi adekvatnu sanaciju.
Jedan od zaključaka je i da će se njihovo otkazivanje dešaviti sve češće. Ono od 2012. godine prošlo je, na sreću, bez ljudskih žrtava, ali ne trebamo čekati da bude žrtava kako bismo nešto poduzeli.
Osim znanstevno dokazane nestabilnosti i nesigurnosti, Centar Skenderija je, posebno tokom pandemije, bio bespesperktivna ustanova, obzirom da se njen rad sveo uglavnom na sajamske i manje kulturno – sportske aktivnosti, kako zbog loše iskorištenosti prostora, tako i zbog dugogodišnjeg nemara i nepostojanja vizije da se ovaj prostor iskoristi u maksimalnim kapacitetima.
Prije dvije godine održana je panel diskusija “Novi život Skenderije” koju su organizovali Asocijacija arhitekata Bosne i Hercegovine i Vlada Kantona Sarajevo. Domaći i međunarodni stručnjaci, političari i građani dali su svoje prijedloge kako vratiti značaj ovom objektu, međutim do danas nije urađeno ništa po tom pitanju.
– Vrijeme prolazi i preporod Skenderije neophodan je, kako s finansijskog aspekta, tako i sa sigurnosnog, ali i prostorno funkcionalne iskoristivosti jedne od najboljih lokacija u gradu. Skenderija kao lokacija mora odražavati ono najbolje što naš grad treba ponuditi; moderno i funkcionalno zdanje koje će biti na ponos svima nama – naveo je Delić.