Američka kompanija Argent LNG i Vlada Albanije napravile su prvi korak ka razvoju velikog LNG terminala koji bi mogao postati nova tačka za snabdijevanje plinom zemalja Zapadnog Balkana i jugoistočne Evrope.
Dvije strane potpisale su neobavezujući memorandum o razumijevanju kojim će zajednički razmotriti razvoj kopnenog terminala za skladištenje i regasifikaciju ukapljenog prirodnog plina na albanskoj obali, piše BiznisInfo.ba.
Planirani kapacitet terminala iznosio bi do pet miliona tona LNG-a godišnje, što pokazuje da projekt nije zamišljen samo za potrebe Albanije. Naprotiv, Argent LNG navodi da bi njegova glavna svrha bila snabdijevanje tržišta Zapadnog Balkana i jugoistočne Evrope.
Time bi ovaj dio kontinenta mogao dobiti još jednu veliku ulaznu tačku za LNG, odnosno plin koji tankerima može stizati iz različitih dijelova svijeta, uključujući Sjedinjene Američke Države. Projekt je još u ranoj fazi. Nisu objavljeni vrijednost investicije niti rok početka gradnje, a memorandum ne predstavlja konačnu odluku o realizaciji. Terminal bi se nalazio u gradu Vlora.
Zašto je projekt važan za Balkan
Značaj ovog projekta posebno dolazi do izražaja kada se pogleda postojeća plinska infrastruktura u regionu. LNG terminal na hrvatskom otoku Krku trenutno predstavlja jednu od ključnih tačaka za dopremu LNG-a u ovaj dio Evrope. Nakon nedavnog povećanja kapaciteta, terminal može regasificirati do 6,1 milijardu kubnih metara prirodnog plina godišnje.
No, Krk nije namijenjen samo hrvatskom tržištu. Na njegove kapacitete računaju i druge zemlje srednje i jugoistočne Evrope, zbog čega će razvoj dodatnih LNG terminala i plinskih pravaca biti važan za buduću sigurnost snabdijevanja.
Upravo tu albanski projekt dobija regionalni značaj. Umjesto oslanjanja na jednu veliku LNG tačku na sjeverozapadu regiona, Zapadni Balkan bi mogao dobiti još jednu na svom jugu.
Argent LNG navodi da bi albanski terminal mogao biti povezan s Transjadranskim plinovodom TAP, planiranim Jonsko-jadranskim plinovodom IAP te plinskim koridorom Fier – Vlora. Posebno je zanimljiv IAP, jer je riječ o projektu koji bi trebao povezati Albaniju s Hrvatskom preko Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
Plinovod preko BiH
Jonsko-jadranski plinovod jedan je od dugo planiranih velikih energetskih projekata na Zapadnom Balkanu. Prema dosadašnjim planovima, plinovod bi povezao albanski Fier s hrvatskim plinskim sistemom, prolazeći kroz Crnu Goru i područje Bosne i Hercegovine.
Projekt je zamišljen kao veza s plinovodom TAP, kojim plin iz Azerbejdžana preko Grčke i Albanije već stiže prema Italiji. No, ako se izgradi novi LNG terminal u Albaniji, ista regionalna infrastruktura mogla bi dobiti još jednu funkciju – transport LNG-a koji bi tankerima stizao na albansku obalu, a nakon regasifikacije bio upućivan prema tržištima sjevernije.
BiH trenutno računa na Krk
Podsjetimo, Bosna i Hercegovina planira projekt Južna plinska interkonekcija, kojom bi se trebala povezati s hrvatskim plinskim sistemom i tako dobiti pristup plinu koji, između ostalog, stiže preko LNG terminala na Krku.
Planirana trasa s hrvatske strane ide od Splita prema Imotskom, odakle bi plinovod ušao u BiH kod Posušja. Mreža bi se potom razvijala prema Hercegovini i srednjoj Bosni te dalje povezivala s postojećim i budućim plinskim sistemom prema Sarajevu, Tuzli i drugim dijelovima zemlje.
Južna interkonekcija je za BiH posebno važna jer zemlja trenutno praktično zavisi od jednog pravca uvoza prirodnog plina. Povezivanje s Hrvatskom trebalo bi otvoriti alternativni pravac i omogućiti pristup LNG-u s Krka.
Albanija bi otvorila još jedan pravac
Albanski terminal, međutim, otvara mogućnost za potpuno novi scenarij. Da bi plin s terminala u Albaniji stigao do BiH, potrebno je izgraditi nedostajuću regionalnu plinsku infrastrukturu prema sjeveru. Upravo je planirani Jonsko-jadranski plinovod jedan od projekata koji bi to mogao omogućiti.
U tom slučaju BiH bi dugoročno mogla imati pristup plinu iz dva različita LNG pravca – preko Hrvatske i Krka sa sjeverozapada te preko Albanije i regionalne mreže s juga. To je posebno važno jer se na kapacitete Krka ne oslanja samo BiH nego i niz drugih država u ovom dijelu Evrope.
Novi veliki LNG terminal na albanskoj obali zato ne treba posmatrati samo kao albanski energetski projekt. Ako bude realiziran zajedno s planiranim plinovodima, mogao bi značajno promijeniti način na koji se plinom snabdijeva cijeli Zapadni Balkan.
Razvoj velikog izvoznog terminala
Američka kompanija Argent LNG, koja stoji iza projekta, istovremeno razvija veliki izvozni LNG terminal Port Fourchon u Louisiani kapaciteta 25 miliona tona godišnje. Prve isporuke iz tog projekta ciljane su za 2030. godinu.
Za finansiranje albanskog terminala kao potencijalni učesnici spominju se i američke institucije U.S. Trade and Development Agency, Development Finance Corporation i Export-Import Bank.
Za sada, međutim, riječ je o početnoj fazi. Argent LNG i Albanija tek trebaju procijeniti lokaciju, tehničku izvodljivost, mogućnosti povezivanja i finansiranje projekta.
No, sama činjenica da je terminal kapaciteta do pet miliona tona godišnje od početka zamišljen prvenstveno za Zapadni Balkan pokazuje da se priprema projekt koji bi mogao imati znatno širi značaj od granica Albanije.
Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
