Cijene zlata zadržale su se nadomak 3.000 dolara za uncu, uz pojačanu kupovinu centralnih banaka i zabrinutost ulagača za svjetski ekonomski rast nakon najava novih američkih carina.
Na fizičkom je tržištu unca zlata jučer oko podneva stajala 2.943 dolara i bila je skuplja za 0,3 posto nego na zatvaranju trgovine dan ranije.
Nakratko je bila dosegnula novi najviši nivo otkada se zlatom trguje na burzi, od 2.946 dolara, i to deveti put od početka godine, prenosi Hina.
Na američkom tržištu zlatom se u terminskim ugovorima trgovalo po 0,4 posto višoj cijeni, od 2961 dolar.
Zlato je lani prema izračunima udruženja rudarskih firmi WGC poskupjelo više od 28 posto zbog snažne potražnje centrlanih banaka i investitora u razdoblju pojačanih geopolitičkih napetosti.
Središnje banke punile su rezerve i u 2024., pojačavši tempo kupovine u oktobru, a trend će se nastaviti i u 2025. godini, procijenili su u WGC-u.
Investicijsku potražnju potaknuli su pak geopolitički rizici i oštra kolebanja na brojnim regionalnim finansijskim tržištima, objasnili su, dodavši i da su ulagači u trećem tromjesečju ponovo krenuli s kupovinama budući da su centralne banke počele spuštati ključne kamatne stope.
Na početku ove godine nervozu su izazvale izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o carinama. Jučer je Trump rekao da namjerava uvesti carine na automobile od oko 25 posto, a slične carinske stope priprema i na uvoz poluprovodnika i farmaceutskih proizvoda.
