Na američkim su tržištima cijene nafte pale i prošloga tjedna, četvrtoga zaredom, dok su na londonskom blago porasle jer su splasnule bojazni od trgovinskog rata između SAD-a i Europske unije.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 1,8 posto, na 74,30 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,4 posto, na 68,70 dolara.
Cijene nafte prošloga tjedna nisu osobito oscilirale jer nije bilo vijesti koje bi ih značajnije potaknule u jednom ili drugom smjeru.
Saudijska Arabija u četvrtak je izvijestila o privremenoj obustavi isporuka nafte kroz ključni tjesnac u Crvenom moru Bab al-Mandeb zbog napada na njezina dva tankera.
“Glavni razlog koji je pružio podršku cijenama bila je odluka Saudijske Arabije o privremenoj obustavi svih isporuka kroz tjesnac Bab al-Mandeb. No, čak i takva vijest imala je tek ograničeni utjecaj na poduzimanje većih kupnji, budući da nema naznaka o stvarnom poremećaju u opskrbi”, rekao je analitičar u brokerskoj tvrtki PVM Stephen Brennock.
Značajan iskorak u trgovinskim pregovorima između Washingtona i Bruxellesa također je pružio podršku rastu cijena nafte.
Američki predsjednik Donald Trump i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u srijedu su postigli dogovor o početku pregovora o smanjenju carina, zahvaljujući čemu je zasad nestala prijetnja od izbijanja trgovinskog rata između dviju gospodarskih sila.
Trgovinski rat vjerojatno bi pogodio potražnju za robama poput nafte, koja se naveliko koristi u transportu, graditeljstvu i drugim gospodarskim aktivnostima.
I dok je mogućnost trgovinskog rata između SAD-a i EU-a otklonjena, preostaje rizik od trgovinskog rata između SAD-a i Kine.
Od početka svibnja Kina i SAD održale su nekoliko krugova pregovora u kojima SAD pokušava smanjiti svoj trgovinski deficit s Kinom od 375 milijardi dolara, no bez rezultata.
Stoga Trump prijeti Kini uvođenjem novih carina, a Peking poručuje da priprema protumjere.
Slabija potražnja za naftom u SAD-u i Kini, zbog usporavanja gospodarstva izazvanog trgovinskim sukobom tih dvaju najvećih svjetskih potrošača nafte, vjerojatno bi značajno pritisnula tržišta, kažu analitičari.
Podršku za rast cijena tržišta su, pak, crpila iz izvješća američke uprave za energetiku (EIA), koje je pokazalo značajno smanjenje američkih zaliha sirove nafte i benzina u prošlome tjednu.
A za očekivati je da će potražnja za naftom u SAD-u ostati snažna, s obzirom da je u petak objavljeno da je američki bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju porastao 4,1 posto na godišnjoj razini, gotovo dvostruko brže nego u prethodnom kvartalu i najbrže u gotovo četiri godine.
„To je snažna brojka koja sugerira snažnu potražnju za energijom u drugom dijelu godine. No, cijene nafte nisu osjetnije porasle jer su podaci u skladu s očekivanjima”, kaže Phil Flynn, analitičar u tvrtki Price Futures Group.
S druge strane, ako potražnja i poraste, rast će i ponuda, na što ukazuje podatak tvrtke Baker Hughes da je prošloga tjedna broj naftnih postrojenja u SAD-u porastao za njih tri, na ukupno 861 postrojenje. To je prvi rast broja aktivnih postrojenja nakon tri tjedna pada.
Kako je u istom lanjskom razdoblju aktivno bilo samo oko 770 postrojenja, znatno veći broj sadašnjih aktivnih postrojenja pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena.
Hina