Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale, nakon tri tjedna rasta, što je posljedica rasta proizvodnje i zaliha “crnog zlata” u SAD-u te strahovanja ulagača od usporavanja rasta globalnog gospodarstva, a time i potražnje za energentima.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 1,7 posto, na 61,65 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,2 posto, na 53,70 dolara.
Nakon što su u 2018. potonule više od 20 posto, u prva tri tjedna ove godine cijene su nafte nadoknadile veći dio tog gubitka. No, prošloga su tjedna pale.
Previranja u Venezueli podržavaju cijene
Podršku cijenama od početka godine pruža dogovor Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezinih partnera na čelu s Rusijom o smanjenju proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno.
Cijene nafte podržava i mogućnost pada izvoza iz Venezuele, nakon što je SAD nagovijestio da bi mogao uvesti sankcije na venezuelanski izvoz nafte zbog tamošnjih političkih previranja.
Venezuela se našla u fokusu nakon što se čelnik oporbe Juan Guaido proglasio privremenim predsjednikom, a Washington ga priznao. Venezuelanski predsjednik Nicolas Maduro reagirao je raskidom diplomatskih odnosa s Washingtonom.
U RBC Europe procjenjuju da bi se u slučaju američkih sankcija Venezueli ponuda nafte iz tog značajnog svjetskog proizvođača mogla znatno smanjiti.
“Venezuelanska proizvodnja smanjit će se u ovoj godini za dodatnih 300.000 do 500.000 barela dnevno, a kaznene mjere SAD-a mogle bi tom smanjenju dodati još nekoliko stotina tisuća barela”, drže u RBC Europe.
Unatoč tome, ponuda na svjetskim tržištima i dalje bi bila dovoljna, zahvaljujući rastu američke proizvodnje.
Hina
