Cijene nafte na svjetskim tržištima prošle su sedmice pale, nakon niza naznaka daljnjeg usporavanja rasta najvećih svjetskih ekoomijaa, između ostalih i kineske, što je podržalo strahovanja od slabljenja potražnje za ‘crnim zlatom’.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice skliznula 1,8 posto, na 59,42 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,7 posto, na 53,78 dolara.
Cijene su se našle pod pritiskom zbog niza podataka koji ukazuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih ekonomija.
Tako je, među ostalim, objavljeno da je kineski bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromjesečju porastao 6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je slabiji rast nego što su analitičari očekivali i najsporiji u posljednjih 27 i po godina.
To pokazuje da je američko-kineski trgovinski rat izazvao slabljenje i domaće i inozemne potražnje.
Zbog toga je između ostalog i Međunarodni monetarni fond (MMF) smanjio procjenu rasta svjetske ekonomije u ovoj godini na 3 posto, što bi bila najniža stopa rasta od finansijske krize.
Podršku cijenama pruža, pak, nada ulagača da će uskoro SAD i Kina potpisati barem parcijalni trgovinski sporazum, što bi bio korak prema smirivanju tenzija između dvije zemlje.
Podršku cijenama nafte pruža i smanjena proizvodnja OPEC-a i njegovih partnera. OPEC i njegovi saveznici, uključujući Rusiju, pridržavaju se dogovora da će do marta 2020. ograničavati opskrbu za 1,2 miliona barela dnevno, izvještava Hina.