Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošle sedmice, druge zaredom, jer opskrba s Bliskog istoka nije narušena, a potražnja bi mogla pasti zbog slabosti najvećih svjetskih ekonomija.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice pala 6,2 posto, na 84,90 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 5,9 posto, na 80,50 dolara.
Premda zaoštren, sukob između palestinske organizacije Hamas i Izraela zasad nije narušio opskrbu naftom s Bliskog istoka.
– Tržište nafte pozorno će pratiti hoće li se pojaviti nagovještaji eskalacije napetosti na Bliskom istoku, posebno na libanskoj granici, s obzirom na učestale napade Hezbolaha – rekla je Fiona Cincotta iz City Indexa, prenio je SEEbiz.
Ako se sukob proširi u toj regiji, opskrba naftom mogla bi biti narušena. No, to zasad nije slučaj.
– Tržištu je taj sukob trenutno u drugom planu jer nije značajnije utjecao ni ni na potražnju ni na narušavanje opskrbe – kaže John Kilduff, partner u firmi Again Capital.
U fokusu trgovaca prošle sedmice je bila monetarna politika. Nakon agresivnog povećanja kamata u posljednjih godinu i po dana, američka centralna banka Fed, kao i britanska ostavile su prošle sedmice kamate nepromijenjene.
S obzirom na to da inflacija u zemljama zapada postupno popušta, na tržištima je prevladala teza da je ciklus povećanja kamata završen.
To je polovinom sedmice podržalo rast cijena nafte, no kasnije su cijene pale jer je niz podataka pokazao da se rast najvećih svjetskih ekonomija usporava, što će oslabiti potražnju za “crnim zlatom”.
Tako je izvještaj objavljen u petak pokazalo da je zapošljavanje u SAD-u u oktobru posustalo, dok su plate porasle slabije nego u septembru, što najavljuje slabljenje potražnje.
To najavljuju i podaci koji ukazuju na usporavanje rasta ekonomija eurozone.