Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice skočile više od 20 posto, na najviše nivoe u više od 10 godina, jer bi zbog rata u Ukrajini i sankcija Zapada protiv Rusije isporuke iz Rusije mogle pasti, dok je potražnja i dalje snažna.
Cijena barela na londonskom tržištu skočila je prošle sedmice 21 posto, na 118.11 dolara, najviši nivo od februara 2013. godine.
Na američkom je tržištu, pak, barel poskupio 26 posto, na 115.68 dolara, najviši nivo od septembra 2008. godine.
Najveći sedmični skok cijena od polovine 2020. godine uslijedio je nakon što su SAD i saveznici uveli sankcije Rusiji koje su, iako nisu usmjerene na prodaju ruske nafte i plina, ipak stisnule njenu industriju i prijete smanjenjem opskrbe u idućim mjesecima.
Uz to, trgovci strahuju da bi sankcije ipak mogle biti proširene na izvoz ruske nafte pa odbijaju prodavati rusku naftu. Prisutan je i strah prijevoznika od kazni zbog eventualnog kršenja sankcija pa odbijaju prevoziti rusku naftu.
„Očekujemo da će se ruski izvoz nafte smanjiti za milion barela dnevno zbog neizravnog utjecaja sankcija i dobrovoljnih postupaka kompanija. Cijene nafte vjerovatno će nastaviti rasti, možda i iznad 130 dolara po barelu”, rekao je izvršni direktor kompanije Rystad Energy Jarand Rystad.
Strah od poremećaja na tržištu
Rusija izvozi između 4 i 5 miliona barela nafte dnevno, od čega otprilike polovina ide u Evropu, pa je nakon Saudijske Arabije najveći izvoznik nafte u svijetu. Zbog toga se trgovci plaše da bi poremećaji isporuka iz Rusije dodatno povećali jaz između slabe ponude i rastuće potražnje.
“Zbog ruske invazije na Ukrajinu, strah od poremećaja u opskrbi bit će i dalje u prvom planu”, kaže Stephen Brennock iz brokerske kuće PVM. (Hina)
