Privredna banka Sarajevo (PBS) doživjela je jednu od najvećih kadrovskih promjena u posljednjih deset godina. Hamid Pršeš, dugogodišnji predsjednik Uprave i najveći pojedinačni dioničar banke, više nije na njenom čelu.
Nadzorni odbor Privredne banke Sarajevo na sjednici održanoj 17. avgusta donio je odluku o imenovanju nove Uprave. Za predsjednika je imenovan dosadašnji član Uprave Kemal Džabija, dok su za članove imenovani Bedina Jusičić Musa i Edin Kreštalica.
Promjena dolazi u posebno zanimljivom trenutku za banku. Goraždanski biznismen Halil Oković nedavno je pokrenuo postupak preuzimanja Privredne banke Sarajevo a posljednjih sedmica su na Sarajevskoj berzi za milione maraka kupovane dionice PBS-a. U međuvremenu, u javnosti su se pojavile i informacije o narušenim odnosima Okovića i Pršeša, koji su godinama bili poslovni partneri – iako o tome nema zvanične potvrde.
Također, nema zvaničnih informacija koje bi promjenu na čelu Uprave povezale s aktuelnim dešavanjima oko vlasništva nad bankom. Ipak, činjenica da se sve događa gotovo istovremeno čini odlazak Pršeša posebno zanimljivim.
Iz Uprave otišao samo Pršeš
Na prvi pogled, saopćenje banke moglo bi ostaviti utisak da je riječ o potpuno novoj Upravi. Međutim, poređenje njenog dosadašnjeg i novog sastava pokazuje nešto drugo. Dosadašnju Upravu činili su Hamid Pršeš kao predsjednik te Kemal Džabija, Bedina Jusičić Musa i Edin Kreštalica kao članovi.
Sada Džabija preuzima funkciju predsjednika, dok Jusičić Musa i Kreštalica ostaju članovi. Drugim riječima, jedini član dosadašnje četveročlane Uprave koji više nije u njenom sastavu jeste Hamid Pršeš.
Ova promjena već je vidljiva i na internet stranici Privredne banke Sarajevo, gdje se kao predsjednik Uprave sada navodi Kemal Džabija, uz Jusičić Musu i Kreštalicu kao članove. Pršeša više nema među članovima Uprave.
Najveći pojedinačni dioničar banke
Pršeš, međutim, ne odlazi iz vlasničke strukture PBS-a. Naprotiv, on je i dalje najveći pojedinačni dioničar banke sa oko 14,84 posto dionica. S druge strane, Halil Oković ima 11,2 posto, ali sa kompanijama koje s njim zajednički djeluju ima znatno veći zbirni paket.
Oković, OKAC d.o.o. Goražde i Goraždeputevi d.o.o. Goražde zajedno posjeduju 88.026 dionica, odnosno oko 22,5 posto dionica PBS-a s pravom glasa.
Oković je 12. avgusta zvanično objavio ponudu za preuzimanje Privredne banke Sarajevo. Za svaku od preostalih 303.156 dionica ponudio je 163,55 KM. Ako bi svi ostali dioničari prihvatili ponudu, maksimalna vrijednost preuzimanja iznosila bi približno 49,58 miliona KM.
Milioni se okreću na berzi
Istovremeno s procesom preuzimanja, posljednjih sedmica odvija se izuzetno intenzivna trgovina dionicama PBS-a. Kako je BiznisInfo.ba detaljno pratio, od 20. jula do 13. augusta kroz berzansku trgovinu prošlo je 22.058 dionica, vrijednih približno 5,51 milion KM.
Posebno je zanimljiva cijena. Gotovo sve velike transakcije realizovane su po približno 250 KM po dionici, što je čak oko 53 posto više od 163,55 KM koliko Oković sada nudi dioničarima kroz ponudu za preuzimanje.
BiznisInfo.ba u međuvremenu je došao i do prvih konkretnih informacija o tome ko je učestvovao u velikom preslagivanju dionica Privredne banke Sarajevo.
Fondovi među kupcima
Prema saznanjima BiznisInfo.ba, među investitorima koji su povećavali svoje pozicije u PBS-u nalaze se investicioni fondovi. Jedan od fondova za koji možemo potvrditi da je u ovom periodu kupovao dionice Privredne banke Sarajevo jeste ZIF PROF-PLUS d.d. Sarajevo.
Istovremeno, Oković i kompanije koje s njim zajednički djeluju nisu povećavali svoje evidentirane vlasničke udjele tokom perioda intenzivne trgovine. Među onima koji su prodavali dionice bili su Enver Pršeš i Rijad Raščić.
Investicioni fondovi imaju veoma zanimljivu i složenu strukturu jer su međusobno vlasnički snažno povezani. Među najvećim vlasnicima PROF-PLUS-a nalaze se drugi investicioni fondovi, koji se potom pojavljuju i u vlasničkim strukturama jedni drugih. Na taj način formirana je veoma isprepletena mreža vlasničkih odnosa koju nije jednostavno svesti na jednog krajnjeg vlasnika. Pojednostavljeno rečeno, fondovi su u značajnoj mjeri jedni drugima vlasnici.
Za sada nema informacija na osnovu kojih bi se moglo utvrditi djeluju li fondovi samostalno ili su na bilo koji način povezani s nekim od drugih velikih dioničara ili investitora.
Zašto Pršeš odlazi
Zvanično nije saopćeno zbog čega Pršeš više nije dio Uprave niti da li je sam odlučio da se povuče. Stoga se ne može tvrditi da je njegov odlazak povezan s Okovićevom ponudom za preuzimanje ili navodnim sukobom dvojice biznismena za koji nema zvanične potvrde.
No, teško je zanemariti okolnosti u kojima dolazi do ove promjene. Pršeš je banku vodio godinama, njen je najveći pojedinačni dioničar, a od četvero članova dosadašnje Uprave upravo je on jedini koji nije ostao u novom sastavu.
Sve se pritom događa u trenutku intenzivnog preslagivanja vlasništva i nakon što je Oković pokrenuo postupak preuzimanja banke.
Dugogodišnji poslovni partneri
Oković i Pršeš godinama su poslovni partneri, a njihovi poslovni interesi i danas se prepliću u nekoliko značajnih kompanija. Jedan od najpoznatijih primjera je uspješna goraždanska kompanija Pobjeda Technology (PTG), koju su Pršeš i Oković zajedno preuzeli prije nekoliko godina.
Njih dvojica ujedno su značajni dioničari UNIS Ginexa iz Goražda, jedne od najuspješnijih kompanija namjenske industrije u BiH, koja je u većinskom vlasništvu Vlade Federacije BiH.
Pršeš banku vodio još od spajanja 2016.
Odlazak Hamida Pršeša s čela PBS-a ima dodatnu težinu zbog dužine njegovog mandata u bankarskom sektoru. Pršeš je bio direktor još nekadašnje BOR banke. BOR banka i Privredna banka Sarajevo spojile su se 2016. godine, a Pršeš je od tada bio na čelu Privredne banke Sarajevo.
Drugim riječima, PBS je vodio punih deset godina nakon spajanja, a na čelnoj poziciji u bankarskom sektoru bio je još iz vremena BOR banke. Njegov odlazak stoga ne predstavlja samo veliku promjenu za Privrednu banku Sarajevo, već jednu od najvećih kadrovskih promjena u domaćem bankarskom sektoru posljednjih godina i kraj jedne duge ere u PBS-u.
No, Pršeš sa 14,84 posto dionica ostaje najveći pojedinačni dioničar banke, pa će njegov utjecaj na buduća dešavanja oko PBS-a svakako ostati značajan.
Mnogo otvorenih pitanja
Privredna banka Sarajevo tako se u veoma kratkom periodu našla u centru niza velikih događaja. Oković i kompanije koje s njim zajednički djeluju imaju oko 22,5 posto dionica i pokrenuli su postupak preuzimanja. Investicioni fondovi posljednjih sedmica kupuju dionice na berzi po cijeni znatno višoj od one iz Okovićeve ponude. Istovremeno, najveći pojedinačni dioničar nakon deset godina više nije predsjednik Uprave.
Za sada nije poznato koliko će dioničara prihvatiti Okovićevu ponudu, koliko će dionica u konačnici završiti kod investicionih fondova niti kakvu će poziciju u budućoj vlasničkoj strukturi imati Pršeš. Također nema dokaza da su sve ove promjene međusobno povezane.
Ono što je izvjesno jeste da Privredna banka Sarajevo prolazi kroz jedan od najzanimljivijih perioda u svojoj novijoj historiji, a rasplet vlasničkih i upravljačkih promjena tek treba uslijediti.
Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
