Dok se brojna zanimanja suočavaju s viškom kadra i dugim čekanjem na prvo zaposlenje, farmaceuti su u Bosni i Hercegovini među profilima koje poslodavci traže. Mladi koji danas biraju studij ili završavaju farmaciju ulaze u profesiju koja u 2026. ima realnu potražnju na tržištu rada, ali i u zdravstveni sistem u kojem njihova uloga u primarnoj zdravstvenoj zaštiti još nije dovoljno jasno definisana.
Za FBiH se zato otvara dvostruko pitanje: koliko će novih farmaceuta trebati i kakvu će im profesionalnu perspektivu sistem ponuditi.
Tržište traži magistre farmacije
Agencija za rad i zapošljavanje BiH krajem 2025. svrstala je farmaceute među najtraženija, odnosno deficitarna zanimanja sa fakultetskom diplomom. Sličan signal daje istraživanje tržišta rada u FBiH za 2025/2026. Među 1.299 anketiranih poslodavaca, njih 822 iskazalo je potrebu za 6.016 novih radnika tokom 2026, a magistri farmacije navedeni su među najtraženijim visokoobrazovanim profilima. Istraživanje pritom nije obuhvatilo poslodavce iz zdravstva, javne uprave i obrazovanja.
Takvi podaci mladima šalju ohrabrujuću poruku o zapošljavanju, ali otvaraju i pitanje zadržavanja stručnjaka. Predsjednik Komore magistara farmacije FBiH Marin Crnogorac ranije je upozoravao na odlazak farmaceuta iz zemlje, navodeći da Komora godišnje zaprima veliki broj ispisnica članova koji karijeru nastavljaju u inostranstvu.
„Mladom čovjeku danas možemo reći da je farmacija profesija koja ima budućnost i kojoj tržište rada šalje jasne signale. Veći izazov je stvoriti okruženje u kojem će mladi farmaceuti vidjeti razlog da svoje znanje i karijeru grade ovdje.“
Od prvog zaposlenja do mjesta u zdravstvenom sistemu
Perspektiva mladih farmaceuta povezana je i sa statusom profesije. Komora zato, kako kaže Crnogorac, ukazuje na potrebu snažnijeg uključivanja farmaceuta u primarnu zdravstvenu zaštitu. Postojeći propisi apotekarsku djelatnost prepoznaju kao dio zdravstvene zaštite, ali šira klinička uloga farmaceuta nije dovoljno razrađena kroz ovlaštenja, standardizirane usluge, razmjenu zdravstvenih podataka i modele finansiranja.
U praksi pacijenti farmaceutu već dolaze po savjet o terapiji, mogućim interakcijama, pravilnoj primjeni lijekova i procjeni kada je potrebno obratiti se ljekaru. Istraživanje Ipsosa iz 2025, pokazalo je da 97 posto ispitanika vjeruje savjetu farmaceuta, dok ga 87 posto smatra veoma dostupnim zdravstvenim profesionalcem.
Pitanje uloge farmaceuta u primarnoj zdravstvenoj zaštiti posljednjih mjeseci sve češće se otvara i kroz stručne rasprave o izmjenama regulatornog okvira. U fokusu su mogućnosti jasnijeg definisanja kompetencija farmaceuta, posebno u oblastima sigurnosti terapije, prevencije, praćenja hroničnih pacijenata i razmjene relevantnih informacija s drugim zdravstvenim profesionalcima. Takav pristup mogao bi biti važan i za nove generacije farmaceuta, jer bi njihov profesionalni razvoj snažnije vezao za potrebe pacijenata i savremene modele zdravstvene zaštite.
„Ako od mladih očekujemo da ulažu u zahtjevan studij i kontinuirano usavršavanje, važno je da sistem prepozna znanje koje donose. Jasna profesionalna uloga daje mladom farmaceutu prostor za razvoj, a pacijentu sigurniju i dostupniju zdravstvenu podršku“, smatra Crnogorac.
Profesija kojoj treba dati razlog da ostane
Za mlade farmaceute perspektiva počinje zaposlenjem, a nastavlja se mogućnošću stručnog razvoja i jasnog mjesta u zdravstvenom timu. Potražnja pokazuje da profesiji trebaju nove generacije. Sljedeći korak je odgovornost institucija, struke i obrazovnog sistema da im omoguće da svoje kompetencije koriste u BiH.
„Farmacija je profesija koja traži znanje, odgovornost i stalnu spremnost na učenje, ali prije svega razumijevanje da iza svake terapije stoji čovjek. Voljeli bismo da nove generacije upravo u tome prepoznaju smisao svog poziva i prostor da struku dalje razvijaju u skladu s potrebama savremenog pacijenta“, zaključio je predsjednik Komore, Marin Crnogorac.