“Investicije u biogasne elektrane omogućavaju subevncioniranu proizvodnju električne energije, dodatni izvor prihoda, razvoj ruralnih područja i otvaranje novih radnih mjesta“, istakao je Nikica Prskalo iz zemljoradničke zadruge Livač na panel diskusiji “Udruživanje farmera – rješenje za biogasne elektrane u BiH“ koja je održana danas u okviru Međunarodne konferencije Energa 2019.
Uz prisustvo i drugih predstavnika udruženja iz oblasti poljoprivrede te eksperata iz USAID projekta Investiranje u sektor energije, usaglašena je i potreba za udruživanjem svih poljoprivrednika kako bi se obezbijedile dovoljne količine sirovine i tako investicije u biogasne elektrane učinile isplativim.
Ekspert za energetiku USAID projekta Investiranje u sektor energije, Fahrudin Kulić, naveo je da nepravilno odlaganje đubriva dovodi do zagađenja zemlje, zraka i podzemnih voda, a da isto đubrivo ima veliki energetski potencijal.
“Zbog toga je jako bitno što postoji zagarantovana otkupna cijena električne energije iz biogasnih elektrana što je poticaj za njihovu izgradnju. Otvaranjem biogasnih elektrane ne samo da štitimo okoliš, nego kreiramo i novu ekonomsku vrijednost“, kazao je Kulić te dodao da se okolišni propisi moraju rigoroznije provoditi kako bi se poljoprivrednici dodatno potaknuli na ove mjere.
Prema do sada urađenim analizama, investicija u izgradnju biogasne elektrane srednje veličine koštala bi približno 3 miliona KM.
“Potrebna nam je strategija na državnom nivou jer je cijena opreme i tehnologije za biogasne elektrane vrlo visoka. Investicije su velike i zbog toga je potrebno ubrzati proces dodjeljivanja svih dozvola i jasno znati kakvi se rezultati mogu očekivati“, rekao je u svom izlaganju Vedat Pašić iz Udruženja prerađivača mlijeka BiH.
Vladimir Usorac iz Udruženja mljekara RS i Nermin Ahmić iz Udruženja peradara ZDK, potvrdili su postojanje problema odlaganja stajnjaka i otpada iz drugih srodnih industrija te da se zajednički mora naći rješenje za to, a da su elektrane na biogas sigurno jedna dobra mogućnost.
U BiH glavne vrste biomase su otpad i ostatak iz poljoprivrede, šumarstva i drvo-prerađivačke industrije. Drvna biomasa se značajno koristi za proizvodnju toplotne energije, dok se poljoprivredna biomasa vrlo malo koristi u energetske svrhe. Poljoprivredna biomasa, prvenstveno stajnjak, može se koristiti za istovremenu proizvodnju toplotne i električne energije i đubriva u elektranama na biogas.