Bosna i Hercegovina, zaključno sa 31. decembrom 2015. godine, bila je zadužena 8,401 milijardu KM, od čega na Federaciju BiH otpada 5,216 milijardi, a na Republiku Srpsku oko 2,953 milijarde KM duga. Navedeno je ovo u Informaciji o vanjskoj zaduženosti BiH koju je Vijeće ministara pripremilo za sjednicu Predstavničkog doma parlamenta BiH 27. juna.
U istoj informaciji istaknuto je da je tendencija rasta zaduženosti države, budući da je vanjski dug BiH u prošloj godini povećan za 2,23 posto (oko 183,22 miliona KM) u odnosu na 2014. godinu.
“Zaključno sa 31. decembrom 2015. godine, ugovoreno je vanjskih kredita u ukupnom iznosu od 12,833 milijarde KM, od čega je povučeno 10,745 milijardi KM, dok je 2,088 milijardi raspoloživo za angažovanje”, piše u informaciji Vijeća ministara.
Dalje je navedeno kako učešće “starog duga” od 17,91 posto ukazuje na tendenciju smanjenja budući da je učešće duga u 2014. godini iznosilo 19,65 posto, a u 2013. godini 21,75 posto. Ipak, struka upozorava da je vanjska zaduženost samo jedan od tri faktora po kojima se mjeri vanjsko-ekonomska ravnoteža. Profesor Vjekoslav Domljan, jedan od vodećih ekonomskih eksperata u BiH, pojašnjava da su druga dva faktora deficiti tekućeg računa (transakcije sa inozemstvom), te neto internacionalno-investicijska pozicija države.
“Kada deficiti tekućeg računa pređu minus četiri posto, onda je to loše. A kod nas je od 1995. uvijek ispod četiri posto, a u prosjeku za ovih 20 godina minus osam posto”, ističe Domljan.
Kada je, pak, riječ o trećem faktoru, navodi da je neto internacionalno-investicijska pozicija BiH minus 50 bruto društvenog proizvoda (BDP-a). “To je pola, a crvena lampica se pali na minus 35 posto. Dakle, nijedan od ova tri faktora se ne može izvući iz konteksta”, zaključuje Domljan.
Ipak, kako navodi, u BiH još nije kritična situacija ponajviše iz razloga što imamo mnogo doznaka u vidu sitnih investicija, sive ekonomije, ali i para koje se iz inostranstva šalju rodbini u BiH.
“Međutim, ako ne budemo provodili Reformsku agendu, ali i paralelno radili na razvoju i privatnog i civilnog sektora, vrlo brzo ćemu ući u velike probleme”, upozorava Domljan.
Inače, u informaciji je navedeno da u okviru “novog duga” najveću procentualnu zastupljenost čine dugovi prema međunarodnim finansijskim institucijama, kao što su Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond, Evropska komisija, EBRD, EIB, itd. Kada je, pak, riječ o pojedinačnim kreditorima, interesantno, ali uz pojedine arapske fondove i banke, u samom vrhu su vlade Španije, ali i Portugala, države koja je do ulaska u EU, ali i nedavno, bila u velikim finansijskim problemima, no ipak je uspjela da 2003. kreditira FBiH sa 32 miliona eura.
