Dugoročna vizija energetike u Bosni i Hercegovini je stvaranje konkurentnog i dugoročno održivog energetskog ssistem, uz sigurno snabdijevanje.
Ovo je suština vizije Okvirne energetske strategije BiH do 2035. godine, koja je u formi nacrta već pripremljena, piše Večernji list.
Prema ovom dokumentu, u koji je “Večernjak” imao uvid, planira se rad na razvoju energetike kao preduslovu za jačanje investicijskih aktivnosti u energetiku, što će posljedično dovesti i do rasta investicijskih aktivnosti i u drugim, povezanim privrednim granama te imati širi pozitivan efekt na cjelokupnu ekonomiju.
Definirano je pet ključnih prioriteta te povezanih fokus područja, a prvi od njih je učinkovito korištenje resursa.
Naime, ugalj je dominantan prirodni resurs u proizvodnji električne energije i kao takav predstavlja jednu od ključnih osnova energetike.
-Iako dugoročni razvoj energetskog sektora BiH podrazumijeva smanjenje štetnih emisija i proizvodnje električne energije iz fosilnih goriva, i dalje je izuzetno važno da se buduće aktivnosti eksploatacije i proizvodnje uglja provode učinkovitije, primjenjujući adekvatnu tehnologiju i metode rada, navodi se u Strategiji.
Prirodni potencijali u segmentu nafte i plina danas su potpuno neiskorišteni, stoga bi, kako se ističe, nastavak istražnih radnji s ciljem dokazivanja komercijalnih rezervi te potencijalnom eksploatacijom svakako doprinio današnjoj bilanci.
S druge strane, buduća snažnija orijentacija prema čišćoj energiji, koja je danas bazirana dominantno na hidroenergetskim potencijalima, zahtjeva dobro gospodarenje prirodnim potencijalima.
To podrazumijeva identifikaciju i mapiranje prirodnih resursa i kapaciteta u svim segmentima obnovljivih izvora energije, te procjenu mogućnosti iskorištenja.
Sigurnost snabdijevanja je također važno područje, a kako BiH nema vlastite proizvodnje nafte i plina, važna je fizička integracija tržišta sa zemljama u okruženju, diversifikacija dobavnih smjerova, te razvijanje partnerskih odnosa s dobavljačima na bh. tržište.
U segmentu nafte i naftnih derivata, potrebno je uspostaviti sistem obaveznih rezervi.
Kada je o električnoj energiji riječ, BiH ima relativno visok stepen sigurnosti snabdijevanja koji je potrebno održavati. Razvoj proizvodnog portfelja potrebno je uskladiti s ekonomskim mogućnostima te tržišnim i regionalnim kontekstom.
Uz velike investicijske projekte, Bosna i Hercegovina ima solidan hidroenergetski potencijal, te priliku izgradnje drugih projekata obnovljivih izvora energije. Važno je, kako se navodi u Strategiji, aktivno upravljati troškovima naknada za poticanje obnovljivih izvora energije koji stvaraju pritisak na krajnju cijenu električne energije, te poboljšati zakonski i regulatorni okvir u cilju lakšeg i bržeg ishođenja dozvola za gradnju i eksploataciju obnovljivih izvora energije.
Ključni elementi strategije za energetsku učinkovitost predloženi su po uzoru na dugoročnu viziju EU zemalja. Tri su ključne strateške poluge za postizanje ciljeva energetske efikasnosti, odnosno ušteda od u intervalu od 45,15 do 56,02 PJ, ovisno o odabranom scenariju do 2035. godine.
Ciljevi postizanja čišće energije i smanjenje negativnih utjecaja povezani su s činjenicom da je BiH do 2028. godine preuzela obvezu smanjenja SO2 za 95%, NOx za 62% i čvrstih čestica za 88% u odnosu na 2014. godinu za velika postrojenja za sagorijevanje.
U terminima udjela OIE u bruto finalnoj potrošnji energije do 2020. godine, usvojen je cilj ostvarenja udjela od 40%.
Jedan od osnovnih strateških ciljeva jest i ubrzano usklađivanje zakonodavstva s trošarinom, odnosno transponiranje i provedba obveza preuzetih Ugovorom o uspostavi Energetske zajednice.