Uprkos općenitom dojmu kako u BiH postoje brojne prepreke za investitore koje ih u startu odbijaju od ulagačkih pothvata, stvarnost je zapravo nešto drugačija, barem kada govorimo o jednom tipu poreza koji je među najnižima u Evropi.
Riječ je o porezu na dohodak koji je u Federaciji BiH 10 posto, a u Republici Srpskoj 8 posto, što BiH kao državu čini jednom od onih koja je u tom segmentu u komparativnoj prednosti kada je riječ o ulaganjima.
Nastranu politička previranja, koja su često glavni sputavajući razlog i dalje niske razine investicija, porezna politika prilično je blagonaklona prema investitorima, a kada se tomu dodaju i relativno niske cijene električne energije, kao i radne snage općenito, dolazimo do zaključka kako se BiH, uz malo političke volje, može mnogo bolje pozicionirati na europskoj karti poželjnih ulagačkih destinacija, piše Večernji list.
Portal Euronews Business uradio je analizu na osnovi podataka Tax Foundationa iz kojih je vidljivo kako su Danska (55,9%), Austrija (55%), Portugal (53%), Švedska (52,3%) i Belgija (50%) neke od zemalja s najvišim stopama poreza na osobni dohodak.
S druge strane, Rumunija (10%), Bugarska (10%), Bosna i Hercegovina (10%), Kosovo (10%) i Sjeverna Makedonija (10%) su evropske zemlje s najnižim porezima na dohodak.
Ipak, Dance, primjerice, tako visoka stopa ne zabrinjava, oni smatraju kako je riječ o ulaganju u zajedničku budućnost zemlje i društva ili kupovini određene kvalitete života. Danska je četvrtu godinu zaredom rangirana kao druga najsretnija zemlja na svijetu prema Svjetskom izvještaju o sreći za 2023.
Time se svim segmentima društva, neovisno o spolu, društveno-političkom i ekonomskom položaju, omogućuje korištenje istih mogućnosti, čime se znatno smanjuju ekonomska i socijalna opterećenja. Većina obrazovanja, posebice visoko obrazovanje, u Danskoj je besplatna.
No, isti portal konstatira i kako su za zemlje istočne i jugoistočne Evrope, poput Rumunije, Bugarske i Bosne i Hercegovine, koje još uvijek razvijaju svoju infrastrukturu i privredu, niži porezi način da se privuku i zadrže strana ulaganja.
Ipak, u analizi se primjećuje kako, uz porez na dohodak, dolazi i niz drugih izdvajanja, među ostalima, i ona za doprinose, koja su prilično visoka. Upravo je stoga vrijedno za navesti kako su nove vlasti preuzele obvezu smanjiti stope doprinosa, odnosno poreznog opterećenja rada te tako poboljšati poslovnu klimu.
A podaci iz 2023. daju razloga za optimizam kada govorimo o direktnim stranim ulaganjima u BiH. Naime, iznos za prvih devet mjeseci prošle godine bio je 1,442 milijarde maraka, a što je više za 23,9 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije, kada su iznosile 1,164 milijarde maraka. U 2022. godini zabilježili smo i rekordan iznos izravnih stranih ulaganja – 1,44 milijarde KM, piše Večernji list.
Ovi rekordni tokovi investicija u 2022. godini su za 310 miliona KM, odnosno za 21% veći nego u 2021. godini, kada su iznosili 1,13 milijardi KM.