BH Telecom zvanično je izgubio status najveće telekomunikacijske kompanije u BiH, vidi se iz novog dokumenta pod nazivom “Odgovor na krizu: Kako maksimizirati doprinos telekoma u većinskom vlasništvu FBiH ekonomskom oporavku?”, kojeg je sačinio Centar za politike i upravljanje (CPU).
Autori ovog dokumenta napravili su opsežnu analizu o prihodima, zaradi i tržišnom udjelu tri telekoma u BiH u posljednjih 13 godina. Kako se vidi, kompanija Mtel iz Banjaluke prestigla je BH Telecom po tržišnom udjelu u 2019. godini i zvanično postala najveća domaća telekomunikacijska kompanija.
Udio BH Telecoma, koji je 2007. iznosio skoro 50 posto, pao je lani na ispod 40 posto. S druge strane, Mtelov udio je lani narastao na nešto preko 40 posto domaćeg tržišta.
Osim toga, Mtel je prošle godine prestigao BH Telekom i po ukupnim prihodima, što se vidi iz drugog grafikona.
Osim po tržišnom udjelu i prihodima, Mtel je prestigao BH Telecom i po čistoj zaradi. BH Telecom i je dalje lider samo po broju zaposlenih.
– U 2019. M:Tel postaje najprofitabilniji telekomunikacijski operater u BiH po prvi put. M:tel je imao 76,33 miliona KM dobiti u 2015., a 80,30 miliona KM u 2019., te 16,17 miliona KM u prvoj polovini 2020. godine. Ostaje najprofitabilniji operater i u prvoj polovini 2020. godine, kada se uporedi sa gubitkom HT Eroneta od 3,46 miliona KM, te 13,84 miliona KM profita BH Telecoma – stoji u dokumentu.
Inače, u ovom dokumentu se navodi da bi “optimizacija fiskalnog utjecaja telekom operatora trebala bi biti jedan od glavnih prioriteta Vlade FBiH, uprkos tekućoj krizi i fiskalnim neizvjesnostima”.
Kriza bi mogla ubrzati podaju
Također se iznosi mišljenje da bi “kriza mogla pomjeriti naklonost Vlade ka prodaji dionica telekoma, što bi povećalo rizik od trošenja prihoda od eventualnih prihoda od privatizacije za pokrivanje tekuće potrošnje umjesto investicija”.
Dodao je se da je, “šire gledajući, javnost generalno skeptična po pitanju privatizacije, zbog većinski negativnih ishoda dosadašnjih procesa privatizacije. Kao primjer se mogu uzeti sredstva dobijena privatizacijom Telekoma Srpske, koja su u nekim slučajevima okarakterisana kao protraćena na upitne javne nabavke i investicije.
– Uzevši to u obzir, postoji jaka potreba za sveobuhvatnom procjenom benefita i nedostataka privatizacije ovih kompanija – stoji u stručnoj analizi.
D. Sinanović