Prema analizi Banke Slovenije, u slučaju pada ekonomske aktivnosti od oko šest posto, slovenske banke mogle bi raditi blizu nule. U slučaju dublje recesije, bankarski sistem bi krajem godine poslovao s velikim gubitkom.
Banka Slovenije pripremila je dva scenarija – blaži, prema kojem bi privredna aktivnost ove godine pala za šest posto, i teži, prema kojoj bi BDP pao za čak 16 posto.
– U ovom blažem scenariju očekuje se da će rezultat biti oko nule, dok bi u težem slučaju povrat kapitala mogao pasti na negativne vrijednosti, na minus sedam do minus osam posto – objasnila je Meta Ahtik iz Banke za Radio Slovenija.
Kreditni portfelj banaka dodatno bi se pogoršavao u grubljim scenarijima, a troškovi umanjenja i rezerviranja povećavali bi se. Na taj način banke bi mogle potrošiti gotovo tri četvrtine svog prihoda. Znači li to da će, kao i u prošloj krizi, i sada centralna banka zahtijevati dokapitalizaciju banaka?
Nismo tako daleko, kaže Ahtik.
– Bankovni sistem bi također apsorbirao toliko gubitaka, ali naravno, slika se može razlikovati za pojedine banke – istaknula je, prenosi Seebiz.
U prethodnoj krizi glavni su problem bila prezadužena preduzeća, ali ovaj put, prema Banci Slovenije, to mogu biti domaćinstva. Na ovo ukazuje i broj zahtjeva za domaćinstva za odlaganje plaćanja kredita.
Dok je sedam hiljada firmi podnijelo takve prijave do sredine prošle sedmice, među domaćinstvima je još više takvih prijava, tačnije 15 hiljada.
Banka Slovenije naglasila je da to “unosi novu neizvjesnost u bankarski sistem u narednom razdoblju”.
Banka Slovenije u analizi također primjećuje da se najveće negativne posljedice mogu očekivati u djelatnosti trgovine, transporta i skladištenja i ugostiteljstva koje su snažno povezane s turizmom, te u industriji koja je snažno uključena u globalne lance vrijednosti i ovisi o najvažnijim uvjetima. Negativni učinak prelijevat će se i u prometne aktivnosti hlađenjem ekonomija i poremećajima u globalnim lancima opskrbe, prenio je Seebiz.
