Proizvođačima voća i uzgajivačima svinja u Republici Srpskoj biće isplaćena sredstva podrške u ukupnom iznosu od 2,2 miliona KM radi ublažavanja posljedica pandemije virusa korona, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske. Sredstva su odobrena iz Kompenzacionog fonda Republike Srpske. Proizvođačima voća namijenjeno je oko 1,5 miliona KM, a uzgajivačima svinja oko 700.000 KM, navodi se u saopštenju. Isplata će se vršiti na osnovu zahtjeva koji će se podnositi Agenciji za agrarna plaćanja Republike Srpske, a u skladu sa Pravilnikom o uslovima i načinu ostvarivanja podrške poljoprivrednim proizvođačima u uslovima izazvanim pandemijom virusa korona koji je donijelo…
Autor: BiznisInfo
Priliv stranih direktnih investicija u Aziju porastao je prošle godine za četiri posto, na 535 milijardi dolara, prkoseći pandemiji COVID-19, dok su se strani investitori nastavili kladiti na najveća tržišta u regiji Kinu i Indiju, pokazao je Izvještaj Ujedinjenih nacija o svjetskim investicijama za 2021. Porast je u kontrastu s naglim padom globalnih tokova direktnih stranih investicija koji su pali za 35 posto, na jedan bilion dolara, pogođeni recesijom izazvanom pandemijom i najgorom od Drugog svjetskog rata. Pad je značio da su globalni tokovi investicija prošle godine bili gotovo za petinu niži od 2009. nakon globalne finansijske krize. Razvijene ekonomije zabilježile su…
Preduzeće “Alpro” iz Vlasenice jedna je od vodećih kompanija u proizvodnji aluminijumskih profila na prostorima BiH i šire. U ovoj firmi plate su redovne, a otpuštanja radnika nije bilo uprkos pandemiji virusa korona. Sa 150 radnika “Alpro” se bavi proizvodnjom aluminijumskih profila koje direktno ili indirektno izvozi gotovo 70 posto na zapadnoevropsko tržište.Direktor Vladan Nastić izjavio je Srni da su prošlu godinu, koja je donijela nove izazove, obilježili dobri poslovni rezultati “Alumil” grupacije u BiH, a zadovoljni su rezultatima i u prvih pet mjeseci ove godine.”Pored toga što imamo više zaposlenih nego na početku pandemije, realizovali smo mnoge investicije koje…
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da što prije treba riješiti neke pretpostavke kako bi se u Banji Dvorovi desio veliki investicioni zahvat, koji bi joj omogućio da se na najbolji mogući način iskoristi termalna voda i naglasio da su institucije spremne da u narednih nekoliko godina u ovaj kompleks ulože do 50 miliona KM. “Idemo zajedno, potrebno je da grad učini neke svoje korake”, rekao je Dodik novinarima prilikom posjete Banji Dvorovi.Dodik je naglasio da ova banja ima izgrađen imidž, kao i ljude koji su osposobljeni i vrijedni i koji uporno rade.”Bez obzira na sve teške okolnosti, ti…
Na Jahorini su u toku najavljeni radovi na ski centru kako bi sa novim sadržajima opremom i žičarama spremno dočekao novu skijašku sezonu. Prema pisanju OC-Jahorina.com, a koje prenosi portal Skijanje.rs, trenutno su na Jahorini u toku radovi na novim projektima od kojih je najveća investicija gondola Poljice, sa najnovijom tehnologijom, svjetlosnim efektima, najnovijim kabinama i povećanim kapacitetom od 3.600 skijaša na sat. Grade se dva šestosjeda, izgradnja šestosjeda u Rajskoj dolini je već krenula, a planirano je i prebacivanje instalacije šestosjed Poljice u naselje Trnovo kao i izgradnja dva ski lifta za stazu Spust gdje se 1984. godine održalo…
Ukupan priliv stranih direktnih investicija u Crnu Goru iznosio je 238 miliona eura u aprilu, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 117,8 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci crnogorske Centralne banke (CBCG). Neto priliv stranih direktnih investicija, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva u aprilu je iznosila 120,2 miliona eura, što je za 33,5 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine, prenosi portal bankar.me. Ukupan priliv stranih direktnih investicija je pao za 15,6 posto u odnosu na uporedni lanjski mjesec, što je posljedica pada dužničkih ulaganja navodi se u Biltenu CBCG. Iz zemlje se po osnovu ulaganja crnogorskih državljana…
U prvih pet mjeseci ove godine izvoz iz BiH iznosio je 5 milijardi i 232 miliona KM, što je za 28,8 posto više nego u istom period 2020. godine. Uvoz je iznosio 7 milijardi i 787 miliona KM, što je za 17,9 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 67,2 posto, dok je vanjskotrgovinski robin deficit iznosio 2 milijarde i 555 miliona KM. Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 819 miliona KM, što je za 29,4 posto više nego u istom razdoblju 2020. godine, dok je uvoz iznosio 971 milion KM, što je porast…
Rast kredita klijenata za 3,0% i depozita klijenata za 2,5% ističu čvrsto pozicioniranje Grupacije kao pouzdanog partnera za mala i srednja preduzeća i njenu rastuću osnovu kao transparentne direktne banke za fizička lica Portfolij eko kredita po prvi put prelazi 1 milijardu EUR i predstavlja 18,8% ukupnog kreditnog portfolija Troškovi rizika na godišnjoj osnovi na 27 baznih poena, ispod nivoa prethodne godine; pokazatelji kreditnog rizika i dalje stabilni Omjer troškova i prihoda na nivou 64,8% blago ispod preporučenog nivoa od 65% – 68% za cijelu godinu Konsolidovani rezultat od 15,6 miliona EUR predstavlja bolji povrat od vlastitog kapitala od 7,9%; pozitivnom rezultatu…
Iran bi u kratkom roku mogao da izveze milione barela nafte iz svojih skladišta ukoliko postigne dogovor sa SAD o svom nuklearnom programu, izjavili su trgovci ovim energentom i izvori iz naftne industrije. SAD i Iran su sredinom juna počeli šestu rundu indirektnih razgovora o obnavljanju nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, iz kojeg se prethodni predsjednik SAD Donald Tramp povukao 2018. Tramp je ponovo uveo sankcije iranskom energetskom sektoru, zbog čega su rafinerije u mnogim zemljama počele da odbijaju iransku naftu. Teheran je bio primoran za značajno umanji izvoz, prenio je AP. Iran ima četvrte najveće zalihe nafte u svijetu…
Prelaz iz socijalizma u kapitalizam u zemljama bivše Jugoslavije obilježen je značajnim porastom nejednakosti. Svih šest republika – Slovenija, Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Makedonija imaju slične trendove, piše Bankometar. Udio nacionalnog dohotka koji je završio kod jedan posto najbogatijeg stanovništva povećao se između 1989. i 2019. u svim bivšim jugoslavenskim republikama. Slovenija, Hrvatska i Crna Gora imale su najizraženiji rast bogatstva najbogatijih, s oko četiri do pet posto ukupnog nacionalnog dohotka. Rast je bio manje intenzivan u Srbiji i Makedoniji, s rastom od oko dva postotna boda nacionalnog dohotka. Bosna i Hercegovina je između i imala…