Svih deset kantona u Federaciji BiH nisu u stanju stvoriti ili unaprijediti kapacitete za planiranje razvojnih projekata po kantonima jer nemaju dovoljan broj stručnih službi ili kompetentnog osoblja koje je u stanju to realizirati.
Prema najnovijem izvještaju Ureda za reviziju, “nedovoljna realizacija razvojnih projekata ima značajne društvene i ekonomske posljedice koje se ogledaju u propuštenim prilikama za rješavanje dugogodišnjih problema građana, kao što su loše stanje u vodoopskrbi, loše prometnice, nezaposlenost mladih, nelegalno odlaganje otpada ili loše stanje sredstava unutar javnog prijevoza”, piše Večernji list BiH.
U slučaju da su razvojni projekti planirani i napravljeni, privukao bi se novac iz raznih međunarodnih i domaćih fondova za unapređenje infrastrukture, otvaranje novih pogona, a time i rast zaposlenosti, pogotovo među mladom populacijom koja u sve većem broju posao traži u inozemstvu.
“Posljedice nedovoljno razvijenih kapaciteta, kako organizacijskih tako i ljudskih, moguće je prepoznati i u činjenici da se u većini kantona u proteklom razdoblju nije donosio kantonalni program javnih investicija. Osnovni cilj programa javnih investicija je usklađivanje razvojnih projekata s realnim izvorima financiranja za njihovu realizaciju. Shodno navedenom, on je mogao poslužiti i za bolji pristup u iznalaženju sredstava za finansiranje projekata kojima bi se riješili spomenuti problemi”, stoji u revizijskom izvještaju.
Prema njihovoj ocjeni, javni sektor u cijeloj Federacije BiH, od općina, preko kantona, do entiteta, unatoč velikom broju zaposlenih, nema stručnog kapaciteta da napravi te u praksi realizuje kvalitetne razvojne projekte. Mjerodavne institucije u FBiH, napominju revizori, na temelju napravljenih analiza, od lokalnih do federalnih, su se mnogobrojnim strategijama razvoja obavezale na provedbu projekata koji bi trebali doprinijeti ubrzanju socio-ekonomskog razvoja.
Međutim, dostupne analize upućuju na to da su institucije pokazale nedovoljnu spremnost u procesu pretvaranja strateških opredjeljenja u konkretne projekte, na što ukazuju slabosti u postupku planiranja projekata te općenito nedovoljan broj razvojnih projekata na svim nivoima. Poseban problem institucijama predstavlja hroničan nedostatak novca za financiranje projekata. Ni jedan proračun na svim razinama vlasti nije u mogućnosti finansirati sve potrebne kapitalne investicije iz tekućih prihoda, izrada kvalitetnih razvojnih projekata postaje ključni faktor za osiguranje izvanproračunskih izvora finansiranja.
Umjesto da se izradom kvalitetnih razvojnih projekata privuče novac iz drugih izvora te strane investicije, oko 78% projekata iz programa javnih investicija FBiH, tvrde revizori, finansira se kreditima. Opći stav javnosti je negativan zbog trenda konstantnog kreditnog zaduživanja budućih generacija. Iako su predstavnicima bh. vlasti “puna usta” eurointegracija i EU-a, činjenica je kako u proteklom razdoblju institucije nisu napravile dovoljan broj kvalitetnih projekata, što se smatra jednim od značajnih uzroka nedovoljno iskorištenih sredstva iz dostupnih EU fondova. (Večernji list)