U maju ove godine skoro neprimjećeno je prošla posjeta bivšeg državnog sekretara SAD Džona Kerija i američkog investitora Tima Kolinsa Srbiji kada su razgovarali i sa predsjednikom Republike Aleksandrom Vučićem i sa predsjednicom Vlade Anom Brnabić.
Međutim, ova posjeta mogla bi imati značajne dugoročne posljedice s obzirom da je, prema nezvaničnim informacijama do kojih je došao beogradski list Danas, investicioni fond Tima Kolinsa, Ripplewood Advisors, ranije Riplewood Holdings, preko Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija dao ponude za državne udjele od po 20 posto u Telekomu Srbije i Komercijalnoj banci.
Kako saznaje list, rok važenja ponude je 120 dana i po svemu sudeći vlasti su skloni da je prihvate. Na ovaj način bi mogla biti započeta privatizacija dvije možda najvrednije državne kompanije za koje se već godinama planira prodaja državnih udela.
(Telekom Srbije vlasnik je Telekoma Srpske, odnosno Mtela, i sarajevskog Logosofta. Komercijalna banka također ima kćerku banku u BiH. Napomena BI)
Država je pokušala već dva puta da proda svoj udio u Telekomu, ali neuspješno, zbog nezadovoljavajuće visine ponuda.
Vrijednost ponude američkog fonda koji upravlja sa oko 10 milijardi dolara i u portfoliju ima akcije, recimo, Japan telekoma, je nepoznata, ali dobar parametar bi mogao biti cijena koju je sam Telekom platio 2011. godine grčkom OTE-u za otkup vlastitih 20 posto akcija.
Tada je Telekom Srbija platio cijelih 380 miliona eura Grcima i to u dosta nepovoljnijem makroekonomskom i međunarodnom okruženju nego što je to danas slučaj.
U vlasničkoj strukturi nacionalnog telekomunikacionog operatera dominira država sa 58,1 posto, 20 posto ima sam Telekom, a ostatak drže mali akcionari, građani i zaposleni koji su dobili besplatne akcije.
Ovo znači da bi kupovinom 20 odsto državnih akcija investitori dobili i pravo upravljanja srazmernim dijelom vlastitih akcija Telekoma, koje nikome nije jasno zašto još nisu poništene.
Druga „zlatna koka“ među državnim preduzećima je Komercijalna banka u kojoj država ima 41,75 posto akcija, a među značajnijim akcionarima su i EBRD sa 24,4 posto, Međunarodna finansijska korporacija (IFC – dio Svjetske banke) sa 10,15 posto, njemački investicioni fond Deg sa 4,6 posto i švedski fond Svedfund sa 2,3 posto.
Berzanska cijena jedne akcije Komercijalne banke je juče bila 2.100 dinara, čime se cijela banka vrednuje na oko 300 miliona eura, te 20 posto na 60 miliona eura.
Upućeni kažu da cijena akcije na berzi ozbiljno potcjenjuje vrijednost banke. S druge strane, jedan od parametara bi mogla biti i put opcija koju imaju EBRD i IFC. Naime u ugovoru o partnerstvu iz 2006. godine sa državom, ovi fondovi su „izboksovali“ klauzulu po kojoj imaju pravo da, ukoliko banka ne bude privatizovana, prodaju državi svoj udio i to za oko 252 miliona eura, kako je prije dvije godine izjavila premijerka Ana Brnabić.
Ako bi ova vrijednost bila neki parametar, 20 posto akcija banke bi vrjedilo blizu 150 miliona eura, dva i po puta više od berzanske vrijednosti.
Danas nije dobio komentar ni od Komercijalne banke ni od Telekoma Srbija.
Ko je Tim Kolins
Tim Kolins važi za uglednog biznismena u SAD, bio je i član upravnog odbora Siti banke, a među ostalim aktivnostima je i članstvo u Trilateralnoj komisiji. Siti banka je 2007. godine sindicirala kredit kojim je Telekom Srbija kupio Telekom Srpske.
Izvor: Danas
