Jedno istraživanje je pokazalo da odrasle osobe lažu od 10 do čak 200 puta dnevno. Iako svi to činimo, laž za naš mozak predstavlja nešto neprirodno te zbog toga naše tijelo reaguje na neobičan način.
I dok se prvi znakovi neiskrenosti i obmane mogu pročitati iz neverbalne komunikacije, odnosno govora tijela, postoji još jedan detalj koji opisuje lažljivce, a krije se u riječima, odnosno rečenicama koje izgovaramo.
Riječ je o takozvanom jeziku kojim govore lažljivci…
# Lažljivci sebe izbacuju iz rječnika
Ako želite da budete sigurni da vas neko laže, uhvatite ih nespremne te im postavite direktno pitanje. Prva reakcija osobe koja pokušava da prikrije istinu je ta da će vam odgovoriti tako da sebe potpuno izbaci iz konteksta odgovora.
Primjer istine i laži: Ako postavite pitanje ko je vozio auto, iskreni odgovor glasio bi, “Ja nisam vozio auto”, dok će lažljivac promumljati nešto poput “Nitko nije vozio auto” ili “Ne znam da li je neko vozio auto” i tako će sebe potpuno izbaciti iz konteksta.
Riječ je o refleksnoj reakciji kojom osoba koja laže sebe želi maksimalno udaljiti od laži.
# Lažljivci vole da koriste negativan kontekst
Iako su neki itekako vješti u laganju, prirodna reakcija tijela na laž je neprijatna i nervoza koja se može videti u ponašanju, ali i govoru. Osobe koje pokušavaju da zakamufliraju laž često u rečenice ubacuju negativne riječi koje simbolizuju ljutnju naspram neke situacije.
Primjer istine i laži: Ako vam neko kaže “Izvini, nisam ti odgovorio na poruku jer mi se ispraznila baterija na telefonu” to može da znači da vam je rekao istinu. Ali, ako rečenica sadrži puno negativnih riječi poput “Ma nisam se javio jer mi se glupi telefon opet ugasio. Mrzim ga!”, to može upućivati da se osoba pokušava izvući lažima.
# Lažljivci gomilaju riječi
U želji da se izvuku iz negativne situacije, osobe koje lažu će se maksimalno potruditi da se u njihovu riječ nikada ne posumnja.
Upravo zbog toga lažljivci vole pripremiti sočan i detaljan odgovor. No nisu ni svjesni kako upravo ti detalji mogu otkriti laž. Naime, osobe koje pokušavaju da vas slažu u objašnjenje će uvrstiti veliki broj detalja koje opisuju situaciju, a koji zapravo nemaju puno veze sa samom pričom.
Primjer istine i laži: Osoba koja kasni zbog gužve u saobraćaju reći će “Izvini što kasnim, u gradu je bila velika gužva” , dok će lažljivac pokušati da složi nešto poput “Izvini, ali danas mi je užasan dan. Probijam se iz centra skoro sat vremena. Prvo neka saobraćajna nesreća, onda neki luđak parkirao nasred puta…”.
Iako se ponekad svakom od nas možemo dogoditi ovakav “lud” dana, kod lažljivca se takav dan ponavlja vrlo često, odnosno svaki put kada pokušava da se izvuče.