Šarović: Čekam Ramljakov poziv na sastanak

0

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović rekao je da nije zaprimio zahtjev za sastanak sa povjerenikom Vlade Hrvatske za koncern “Agrokor” Antom Ramljakom, koji bi, prema nekim najavama, trebalo da sutra u Sarajevu razgovara sa predstavnicima dobavljača iz BiH.

“Ukoliko ta posjeta bude realizovana i ako u planu bude susret u Savjetu ministara BiH ili ovom ministarstvu, mi ćemo se rado odazvati”, rekao je Šarović novinarima u Sarajevu.

On je istakao da je kriza u koncernu “Agrokor” problematika za čije su rješavanje zainteresovane nadležne vlasti BiH i Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

“U našem fokusu posebno je pitanje realizacije namjere da se rebrendira `Merkator` i da `Merkator Slovenija` u svoj sastav uključi i dijelove `Konzuma` kroz `Merkator BiH`, uz `Merkator Srbija` i `Merkator Crna Gora`. Mi smo dali podršku, jer smatramo da bi to bila najbolja izlazna stragetija kada je riječ o `Konzumu`”, rekao je Šarović.

On je napomenuo da kćerke firme “Agrokora” u BiH – “Kiseljak” i “Ledo” posluju stabilno i nisu u teškoj situaciji kao što je “Konzum”.

Šarović je istakao da su najveća očekivanja od Ramljaka da kaže da li je konačno dobijena saglasnost od ključnih povjerilaca, investitora i slovenačke strane za ovaj aranžman.

“Ukoliko jeste, treba da vidimo koji su to koraci u narednim sedmicama”, rekao je Šarović.

On se nada da će ova pitanja biti riješena u julu, te napominje da su vlasti u BiH zainteresovane za dugoročnu stabilizaciju sistema koncerna “Agrokor” kada je riječ o radnim mjestima i dobavljačima.

Povjerenik Vlade Hrvatske za “Agrokor” Anto Ramljak rekao je poslije prošlosedmičnog sastanka sa predsjedavajućim Savjeta ministara BiH Denisom Zvizdićem da će u narednom periodu fokus biti na situaciji u BiH, te je za ovu sedmicu najavio sastanak sa dobavljačima u BiH.

Hrvatski koncern “Agrokor” početkom maja objavio je da nivo zaduženosti na dan 31. mart, bez “Merkatora” i sa njim povezanim društvima, iznosi 40,4 milijarde kuna (5,44 milijarde eura).

Srna