Dokument Strategija zapošljavanja Federacije Bosne i Hercegovine 2018. – 2021. donio je zanimljivu analizu o kretanju radne snage, odlasku ljudi iz BiH, posljedicama ovoga trenda, odnosu broja radnika i penzionera te zapošljavanju novih kadrova.
Na tržištu rada bilo je aktivno 41 odsto radno sposobnog stanovništva, što je vrlo malo u usporedbi s prosjekom EU od 72,9 odsto, donosi u današnjem broju Večernji list.
Nešto više od četvrtine aktivnog stanovništva u Federaciji je nezaposleno, a od toga broja na dugotrajno nezaposlene otpada čak 84,5 odsto osoba. Analizirajući podatke jasno se vidi kako je stručna sprema od krucijalnog značaja u procesu traženja posla. Stopa zaposlenosti osoba s osnovnim obrazovanjem iznosila je 10,3 odsto, 39,3 odsto za osobe sa završenom srednjom školom i 58,9 posto za zaposlenike s visokim obrazovanjem.
Prema podacima iz strategije, oko 200.000 ljudi radi, ali nisu prijavljeni i ne mogu ostvarivati prava kao radnici koji su osigurani kod svoga poslodavca. I više nego zabrinjavajući su podaci o odlasku stanovnika, odnosno, radnika iz BiH.
“Neformalno zapošljavanje je najraširenije među radnicima (34,6%), a slijede poljoprivrednici (32,7%), samozaposleni (15,2%) i neplaćeni porodični radnici (13,9%). Navedeni podaci su od izuzetne važnosti kako bi se kreatori politika usmjerili u mjerama i akcijama za smanjenje neformalne zaposlenosti”, stoji u Strategiji.
Procjene kažu kako čak 38 odsto stanovništva BiH živi u stranim zemljama.
“Dodatno 20.000 ljudi napušta zemlju svake godine. S druge strane, unutrašnja migracija u zemlji vrlo je mala, oko jedan odsto, i radi se uglavnom o ruralno-urbanim migracijama”, navodi se u spomenutom dokumentu.
Ipak, da nije sve tako crno, govore i podaci o tome kako se posljednje dvije godine ipak smanjuje broj nezaposlenih. U odnosu na avgust 2015. godine i danas, broj nezaposlenih je manji za oko 40.000 ljudi. Istodobno, broj zaposlenih je povećan za nešto manje od 20.000 ljudi. Razlika između ova dva broja predstavlja one koji su se trajno odjavili iz BiH i otišli graditi život u nekim drugim zemljama.
S problemima se suočavaju i poslodavci. Glavni kanal poslodavaca u potrazi za radnicima su lični kontakti, koje je koristilo 39 odsto ispitanika, dok 35 posto koristi usluge JSZ za posredovanje pri zapošljavanju. Samo 256 poslodavaca, 16,7% svih anketiranih, izjasnilo se da objavljuju slobodna radna mjesta kod JSZ, što je znatno niži udio od gore navedenog (64%), na osnovi podataka FZZZ-a.
Navedeno pokazuje da JSZ treba ojačati svoje napore za veću saradnju s poslodavcima. Glavni oblik saradnje između poslodavaca i javnih službi za zapošljavanje bilo je učestvovanje poslodavaca u programima subvencioniranih plaća (navodi 716 ili 46,7% poslodavaca).
Jedna petina poslodavaca je izvijestila o korištenju informacija JSZ o dostupnoj radnoj snazi, dok je 19 odsto koristilo usluge posredovanja pri zapošljavanju novih zaposlenika.
Zaključak je kako treba još mnogo toga uraditi da bi se popravila slika na tržištu rada u BiH. Novih radnih mjesta ima, ali su plate nedovoljne za normalan život. Sve to tjera ljude i dalje da odlaze iz ove zemlje, piše Večernji list.