Kompanija je mogla voditi ratove, a na svom je području imala pravo hapsiti ljude i vršiti smaknuća
Kompanija koja je kasnije narasla u najveću svjetsku korporaciju osnovana je 20. marta 1602. godine.
Riječ je o Nizozemskoj istočnoindijskoj kompaniji koju mnogi smatraju najvećom korporacijom u čitavoj svjetskoj historiji.
Nizozemska istočnoindijska kompanija tj. na nizozemskom jeziku Vereenigde Oostindische Compagnie poznata je ponajviše pod kraticom VOC.
Pojam istočnoindijska označava činjenicu da je ta kompanija operirala na području današnje Indije i jugoistočne Azije.
Naime, dugo se vremena tokom historije za to područje koristio naziv Istočna Indija, dok je Karipsko otočje koje je otkrio Kristofor Kolumbo nazivano Zapadna Indija.
Kompanija je nastala u obliku dioničkog društva što je već u to doba ranog kapitalizma bila prilično uobičajena pojava. U velikom dijelu zapadnoevropskih država osnivane su kompanije koje su imale dioničare.
U usporedbi s drugim dioničkim društvima VOC je bila posebna po tome što je uspjela dobiti monopol na nizozemske kolonijalne aktivnosti u Aziji. Naime, evropska trgovina s Azijom bila je od ogromnog značenja u to vrijeme.
Nizozemski brodovi prevozili su milione tona robe, pri čemu su profiti bili ogromni. Uz sve to, VOC je uspjela dobiti od nizozemske vlade takve koncesije da je postala gotovo država u državi.
Primjerice, imala je vlastitu vojsku, mogla je osnivati kolonije i kovati vlastiti novac. Nadalje, VOC je mogla voditi i ratove, a na svom je području imala pravo hapsiti ljude i vršiti smaknuća.
Između 1602. i 1796. VOC je poslala oko milion Evropljana u Aziju, i to pomoću svoje flote od 4.785 brodova. Pretpostavlja se da je oko 1637. godine ukupna vrijednost VOC-a iznosila – preračunato u današnju valutu – oko 7,4 hiljada milijardi dolara, piše Povijest.hr.
