Bosna Re jedino je reosiguravajuće društvo u Bosni i Hercegovini koje uspješno posluje još od 1977. godine. Reosiguravaju sva društva iz Bosne i Hercegovine u manjem ili većem obimu, društva iz regije, ali upisuju i poslove iz inozemstva. Jedno je od samo četiri društva iz oblasti osiguranja i reosiguranja u regiji koji u ovom trenutku imaju vlastiti rejting.
O razvoju Bosna Re tokom četrdeset godina poslovanja, globalnim trendovima, situaciji na bh. tržištu osiguranja i preprekama za njegov brži razvoj, razgovarali smo sa direktorom društva Zlatanom Filipovićem.
Bosna Re je jedino reosiguravajuće društvo u BiH. Poslujete već 40 godina. Kako je u najkraćem izgledao taj put?
1977. godine je došlo zbog promjene zakonodavstva do izdvajanja reosiguranja iz društava koja su se bavila i osiguranjem. Te godine su započele pripremne aktivnosti za osnivanje Zajednice reosiguranja Bosna Reosiguranje, a sa radom smo započeli 1.4.1978. Naši osnivači su bili tadašnji ZOIL Sarajevo i ZO Triglav, a ispred njih su potpisnici bili g. Zijo Filipović i g. Stjepan Šaubert. G. Zijo Filipović je postao i prvi direktor Bosna RE-a. U početku smo reosiguravali ZOIL Sarajevo i imali razmjenu poslova sa drugim društvima za reosiguranje iz bivše SFRJ, te preuzimali poslove iz inozemstva.
Sa narednom promjenom zakona, postali smo dioničarsko društvo 1990. godine, a 1996. smo kroz prikupljanje kapitala od privatnih investitora postali prvo društvo u regiji koje je iz društvenog, odnosno državnog vlasništva prešlo u privatno vlasništvo, sa 95%. Zadnjih 5% državnog vlasništva je otkupljeno 1999. godine. Kao drugo društvo u regiji 2008. godine smo dobili vlastiti financijski rejting, a 2010. smo prešli u novu poslovnu zgradu.
U izmijenjenim poslovnim okolnostima danas reosiguravamo sva društva iz Bosne i Hercegovine u manjem ili većem obimu, društva iz regije, ali upisujemo i poslove iz inozemstva.
Zlatan Filipović
Kakve rezultate bilježite u protekloj godini?
Protekla godina je bila izuzetno uspješna za Bosna RE, no prvenstveno zbog prodaje dionica u koje smo dosta davno investirali. No, i mimo toga ne možemo biti nezadovoljni postignutim rezultatom iz redovnog poslovanja, jer smo ostvarili solidnu dobit unatoč velikim požarnim štetama koje smo imali, a od njih je jedna najveća požarna šteta koja se u BiH desila u posljednjih bar 25 godina. U 2017. godini smo imali bruto premiju od 51.428 376 KM, te bruto dobit od 13.697.691 KM.
Prva ste finansijska kuća u BiH koja je 2008. dobila vlastiti rejting. Najstarija i jedna od najpoznatijih svjetskih agencija za odredivanje rejtinga finansijskih institucija, A.M. Best, tada je pojasnila da su kriteriji za dodjelu bili vaša poslovna reputacija, poznavanje lokalnog poslovanja i jake veze sa klijentima. Kakav je trenutni rejting Bosna Re?
Trenutni rejting Bosna RE je B+ Dobar sa stabilnim izgledima, što spada u sigurne rejtinge po klasifikaciji firme A.M. Best. To je ujedno i najviši rejting koji možemo ostvariti s obzirom da nam je sjedište u BiH, a ujedno je taj rejting 5 koraka iznad rejtinga BiH. Tokom ovog mjeseca očekujemo da dobijemo najnoviji rejting s obzirom da smo prošli mjesec prošli novi krug određivanja rejtinga sa A.M. Bestom.
Inače, samo 4 društva iz oblasti osiguranja i reosiguranja u regiji u ovom trenutku imaju vlastiti rejting.
Budući da usluge reosiguranja pružate i van BiH, možete li napraviti neku usporedbu gdje se nalazi tržište osiguranja BiH u odnosu na zemlje u regiji?
Nažalost, naše mjesto u regiji nije visoko i vremenom se spuštamo po određenim parametrima. Slovenija i Hrvatska su daleko ispred BiH, Srbija koja je prije 10-15 godina zaostajala za BiH sada je po uređenosti tržišta ispred i to se odražava i kroz rast premije, tako da se u ovom trenutku možemo porediti sa Crnom Gorom i Makedonijom u pogledu prosječne premije po stanovniku.
No, ukoliko politika u BiH ne uspostavi stabilnost i ne počne provoditi reforme, vrlo brzo ćemo početi još više zaostajati za tržištima regije. Moram pri tome reći da tržište osiguranja u BiH nije ni blizu razvijeno koliko postoji mogućnosti, ali tu društva za osiguranje nisu jedini subjekti od kojih taj razvoj zavisi.
Često se u javnosti čuju ocjene da tržište osiguranja u BiH nije dovoljno uređeno. Kakav je vaš komentar?
Mogu se u velikoj mjeri složiti s tom ocjenom. Rascjepkanost tržišta i izuzetno veliki broj društava za osiguranje koji se uglavnom bori za premiju AO utiče na tu neuređenost tržišta, a vlast se osiguranja sjeti samo kad razmišljaju o novim nametima.
Porast osiguranja je evidentan ali stručnjaci navode da je prostor za daljnji razvoj tržišta osiguravajućih društava u BiH i dalje ogroman. Šta vi vidite kao najveće prepreke ili izazove za ovaj razvoj?
Ovo pitanje je usko vezano uz prethodna dva pitanja, ali indiferentnost politike za stanje u ekonomiji, pa tako i u osiguranju je očita i po meni najbitnija prepreka. Nažalost, imao sam prilike čuti od najviših predstavnika vlasti izjave da npr. poljoprivreda nema perspektivu kod nas.
Preveliki broj društava za osiguranje je jedan od problema, ali suočavamo se i sa fenomenom da privatni vlasnici zanemaruju zaštitu svoje imovine jednostavno smatrajući osiguranje troškom. Kod stanovništva se teško može očekivati povećana potražnja za proizvodima osiguranja dokle god su lična primanja skromna.
Edukacija zaposlenih je suštinski važna za rad bilo koje osiguravajuće kuće. To je i jedna od tema predstojećeg susreta osiguravajućih i reosiguravajućih društava koji se za dva dana održava u Sarajevu. Šta radite po tom pitanju?
Bosna RE radi sistematski na edukaciji na dva nivoa, unutar društva, kroz interne obuke i kroz obuke kod stranih partnera, koje su prošli svi naši zaposlenici koji se bave preuzimanjem rizika. Također, redovno održavamo seminare za naše klijente, do sada smo održali 51 seminar, s predavačima iz vodećih svjetskih društava za reosiguranje kao i brokerskih društava, sa vrlo širokim obimom tema.
Koji su najznačajniji globalni trendovi u reosiguranju i kako vidite ovo tržište u narednim godinama?
Tržište reosiguranja u svijetu se sve više bavi pitanjem parametarskog porkića prirodnih opasnosti, ali i klasičnim načinima reosiguranja prirodnih opasnosti, razvija svoje sposobnosti reosiguranja terorizma, te prirpema za digitalizaciju i preuzimanje cyber rizika koji će svojim značajem, po nekim prognozama, u narednih 10-tak godina dostići značaj i obim premije koji danas ima reosiguranje prirodnih opasnosti.
Ujedno, odvija se proces preuzimanja društava za reosiguranje kako bi se postiglo ukrupnjavanje na svjetskom tržištu.
