Manjak radnika na domaćem tržištu rada, ali i potreba za dodatnim primanjima primorali su brojne penzionere da rade, o čemu svjedoči podatak da je samo u prvih šest mjeseci ove godine radni angažman u Republici Srpskoj imalo njih 5.443, što je za 616 više u odnosu na kraj prošle godine.
Višegodišnji masovni odlazak domaćeg radno sposobnog stanovništva u zapadne zemlje i nedostatak kadra sa specifičnim zanimanjima ostavili su upražnjene pozicije na tržištu rada, zbog čega mnogi poslodavci prilikom zapošljavanja često posežu za angažmanom penzionisanih lica.
Vidljivo je to iz evidencije Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) RS prema kojoj je prije pet godina, tačnije 2018. godine, u RS-u bilo zaposleno 3.077 korisnika starosne i invalidske penzije, a na kraju juna ove godine 2.366 više.
– Broj korisnika prava na penziju koji istovremeno imaju i status osiguranika ima tendenciju blagog rasta, a to se odnosi i na broj prijava na osiguranje koji je u prvoj polovini ove godine dostigao 6.334. Broj prijava je veći u odnosu na broj zaposlenih penzionera jer jedno lice može biti prijavljeno na osiguranje po više osnova – rekli su u fondu za Glas Srpske.
Navode da penzioneri radni vijek najčešće produžuju u akcionarskim društvima i to iz djelatnosti građevinarstva, saobraćaja, prehrambene industrije, telekomunikacija, rudarstva i slično, gdje su im neophodni stručnjaci sa odgovarajućom licencom. Dodaju da, uprkos poznim godinama, korisnici penzija često rade i u oblasti zdravstva, visokog obrazovanja, advokaturi, zatim u državnim organima, fondovima, poljoprivrednim gazdinstvima, zajednicama etažnih vlasnika i slično.
– Trećina prijava odnosi se na puno radno vrijeme od osam sati, 233 na četiri sata, a oko 100 na dva sata. Najveći broj prijava, oko 3.900, nije izražen po broju sati, već po osnovu naknade za privremene ili povremene poslove, naknade po ugovoru o djelu, članstvu u organima upravljanja – naveli su u fondu i pojasnili da korisnik samostalne penzije, bilo starosne ili invalidske, može steći status osiguranika bez smetnji u pogledu obustave isplata, dok se korisniku porodične penzije koji stekne status osiguranika isplata obustavlja u periodu radnog angažmana.
Predsjednik Udruženja penzionera RS Ratko Trifunović kaže da ova populacija radni vijek produžava iz brojnih razloga.
– Poznajem pojedince koji su se zaposlili kao noćni čuvari jer im je mala penzija, a ima i slučajeva gdje su ljudi radili u firmama i kada su navršili 40 godina radnog staža i otišli u penziju, poslodavac ih je zadržao jer em su bili dobri radnici, em su stručnjaci specifičnih zanimanja, čijeg kadra manjka na tržištu rada – priča Trifunović.
Broj penzionera, koji zarađuju mimo penzije, daleko je veći od zvanične statistike jer mnogi nadniče bez prijava, naročito u poljoprivredi, gdje postoji velika potreba za radnom snagom.
– Više od pedeset odsto radnika koje angažujemo u polju su penzioneri. Dolaze da rade, prije svega, jer su dio generacije koja je navikla da radi, a mnogima treba i dodatni novac da zakrpe rupe u kućnom budžetu. Rade uglavnom lakše fizičke poslove kao što su pakovanje krompira, luka, sječa kupusa. Imam jednog traktoristu od 86 godina kojeg redovno angažujem – priča predsjednik Udruženja povrtara RS Brane Mastalo.
U Fondu PIO RS ističu da su poslodavci koji penzionera prijave po osnovu radnog odnosa za puno ili nepuno radno vrijeme dužni da plaćaju sve obaveze RS-u u pogledu poreza i doprinosa.
– Kod ugovora o djelu poslodavci su dužni da plaćaju porez i doprinos za PIO, za ugovor o privremenim i povremenim poslovima plaća se porez, doprinos za PIO i doprinos za zdravstveno osiguranje, a sve u zavisnosti od osnova osiguranja kojih ima više od 20 – pojasnili su u fondu.
