Komercijalne banke u Republici Srpskoj u prosjeku na hipotekarne kredite imaju od pola pa do jedan posto višu kamatnu stopu na godišnjem nivou u RS-u u odnosu na Federaciju BiH. U prilog ovoj činjenici ide niz ekonomskih i finansijskih parametara koji se uzimaju u obzir kada se sastavljaju krediti, piše Faktor.
Kriteriji za kredite
Primjerice jedna kasirka koja radi u trgovačkom centru u Banjoj Luci na hipotekarni kredit od 70.000 KM za stan, sa rokom otplate od 20 godina, u prosjeku će platiti godišnju kamatnu stopu od sedam posto, dok bi njena kolegica iz trgovačkog centra u Sarajevu plaćala kamatu 6,5 posto.
Evidentna je i razlika u mjesečnoj rati kredita, pa bi tako kasirka iz Banje Luke plaćala ratu oko 545 KM, dok bi u FBiH plaćala 513 KM.
Profesor ekonomije na Sarajevskom univerzitetu SSST Matej Živković objasnio je za Faktor da banka uzima u obzir vlastito zaduženje.
– Banka novac koji posuđuje i sama mora odnekud uzeti. To može biti iz depozita ili da posudi od druge banke. Tu se postavlja i pitanje cijene kredita. Uzima se u obzir bonitet klijenta, njegova kreditna historija, da li ima redovna primanja i koliko ona iznose, ima li stalan posao ili stalan biznis – precizirao je Živković.
Prema podacima Agencije za bankarstvo RS-a za prvi kvartal 2016. godine, od ukupno plasirane dvije milijarde KM kredita građanima, udio nekvalitetnih, odnosno teško naplativih kredita iznosio je 233,8 miliona KM.
Živković je rekao da banke uzimaju u obzir i postotak udjela kredita koji se ne vraćaju kod formiranja kamatnih stopa.
Afera koja je pogodila RS sa propašću Bobar Banke i Banke Srpske, dovela je do povećanog opreza komercijalnih banaka kod davanja kredita građanima.
– Banke su propale jer se krediti nisu vraćali i tržište u RS-u nosi sa sobom veći sistemski rizik. Normalno je da su komercijalne banke sada opreznije kada građanima daju kredite – zaključio je Živković.
Tržišna utakmica
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović rekao je za Faktor da su kamate plod analize tržišnih situacija, ponude i konkurencije.
– U sve je naravno umiješana i kalkulacija ročnosti raspoloživog novca. Kada građanin podigne kredit kod banke, on praktično postaje doživotni klijent banke. Tržišna utakmica je ta koja odlučuje koliko visoke će biti kamatne stope – pojasnio je Pavlović.
Sniziti cijene kamata
Zoran Pavlović kaže da su kamate na depozite veoma niske i da je cijena EURIBOR-a na svjetskom tržištu ispod nule, a da je apsurdno da građani imaju visoke kamatne stope na kredit.
– Otkako je uvedena negativna kamatna stopa na depozite banaka, nema potrebe da krediti imaju ovako visoke kamate. Vjerovatno je riječ o međusobnom dogovoru banaka i poštivanju nekih zacrtanih nivoa cijena kamata. Kamate na kredite svakako bi trebale biti niže – smatra Pavlović.
