Republika Srpska nedavno je emitovala obveznice vrijedne 500 miliona eura na Londonskoj berzi, a detalji ovog zaduženja pokazuju mnogo više od same transakcije.
Kako saznaje BiznisInfo.ba, veći dio sredstava iz ove emisije bit će iskorišten za vraćanje ranijeg duga od 300 miliona eura koji dospijeva ovog mjeseca, dok će ostatak ići na finansiranje budžetskog deficita.
U praksi, to znači da se Republika Srpska novim zaduženjem ne samo finansira, već i refinansira stare obaveze – odnosno uzima novi dug kako bi vratila prethodni.
Skuplje nego prije: rast cijene zaduženja
Nova emisija nosi kamatnu stopu od 6,25 posto, ali stvarni trošak je još veći. Naime, obveznice su prodate ispod nominalne vrijednosti, pa efektivni prinos za investitore iznosi oko 6,5 posto godišnje. To znači da Republika Srpska praktično plaća višu cijenu nego što nominalna kamata sugerira.
POVEZANA VIJESTI – Amerikanci su upravo kupili dug RS-a: Šta se krije iza ovog poteza
Za poređenje, obveznice emitovane 2021. godine imale su kamatu od 4,75 posto, što jasno pokazuje da se RS danas zadužuje znatno skuplje nego prije pet godina.
Koliko će ovo zaduženje koštati
Na iznos od 500 miliona eura, uz kamatu od 6,25 posto, godišnji trošak kamata iznosi oko 31,25 miliona eura. Tokom pet godina, koliko traje ovaj dug, ukupno će samo na kamate biti isplaćeno oko 156 miliona eura.
Kada se uzme u obzir da je efektivni prinos oko 6,5 posto, stvarni trošak zaduženja je i nešto veći od ovog iznosa.
Drugim riječima, Republika Srpska će investitorima vratiti ukupno oko 650 miliona eura – glavnicu od 500 miliona i više od 150 miliona eura kamata.
Bez konkretnih garancija
Jedan od najzanimljivijih detalja jeste da ove obveznice nisu osigurane nikakvom imovinom.
Radi se o tzv. neosiguranom dugu, što znači da investitori nemaju zalog u slučaju problema s otplatom, već se oslanjaju isključivo na sposobnost Republike Srpske da iz budžeta izmiruje obaveze.
To ujedno znači da nema direktne imovine koja bi mogla biti predmet naplate u slučaju krize.
Šta se dešava ako dođe do problema
U slučaju neplaćanja, investitori koji drže najmanje 25 posto obveznica mogu zahtijevati trenutnu isplatu kompletnog duga.
Međutim, pojedinačni investitori nemaju tu mogućnost, dok većina od 50 posto može poništiti takvu odluku ako procijeni da su problemi privremeni.
Dodatno, vlasti nisu obavezne da ove obaveze izmiruju prije drugih dugova, što znači da bi u kriznim situacijama prioritet mogli imati drugi povjerioci.
Investitori upozoreni na niz rizika
Dokumenti same emisije posebno detaljno navodi rizike koje investitori preuzimaju. Među njima su političke tenzije u Bosni i Hercegovini, složen institucionalni sistem, kao i potencijalni sukobi nadležnosti između različitih nivoa vlasti.
Također se ističe snažna zavisnost od međunarodnih finansijskih tržišta, što znači da mogućnost vraćanja duga u velikoj mjeri zavisi od buduće dostupnosti novih kredita i uslova zaduživanja.
Upozorava se i na ekonomske rizike, uključujući sporiji rast, inflaciju i moguće fiskalne pritiske, koji mogu smanjiti sposobnost servisiranja duga.
Posebno je zanimljiv pravni aspekt – navodi se da bi naplata potraživanja putem stranih sudova mogla biti otežana, što dodatno povećava neizvjesnost za investitore.
Investitori svjesni rizika
Nova emisija obveznica pokazuje da Republika Srpska nastavlja politiku refinansiranja duga, ali uz veće kamatne stope i bez konkretnih garancija.
Investitori u ovaj aranžman ulaze svjesni političkih, ekonomskih i pravnih rizika, dok se entitet zadužuje po osjetno višoj cijeni nego prije nekoliko godina.
U konačnici, riječ je o zaduženju koje ne samo da produžava rok otplate, već i povećava ukupni trošak duga.
Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
