Na prvi pogled, vijest da najveća svjetska prehrambena kompanija Nestlé SA – u jeku rasta prodaje i najvećeg skoka vrijednosti dionica od 2008. godine – planira otpustiti čak 16.000 zaposlenih zvuči paradoksalno.
Ipak, ispod površine se krije priča o tome kako globalni korporativni div pokušava preživjeti u vremenu u kojem „rast“ više nije dovoljan, a brzina i efikasnost postaju nova valuta uspjeha.
Nestlé je u trećem kvartalu 2025. ostvario organski rast prodaje od 4,3 posto, iznad tržišnih očekivanja. Dionice su istog dana skočile više od 6 posto, najviše u posljednjih 17 godina.
No, iza dobrih brojki krije se činjenica da veći dio rasta dolazi od povećanja cijena, a ne od volumena prodaje. U pojedinim kategorijama – poput hrane za bebe i segmenta pića u Kini – zabilježen je pad potražnje.
Drugim riječima, Nestlé raste zahvaljujući inflaciji, a ne inovacijama. I to je signal koji investitori više ne žele ignorisati.
Previše složeni, prespori, preskupi…
Novi izvršni direktor Philipp Navratil, koji je preuzeo upravljanje kompanijom sredinom godine, jasno je poručio: Nestlé mora postati brži i jednostavniji.
Korporacija sa skoro 280.000 zaposlenih, stotinama brendova i desetinama tržišta više podsjeća na birokratski aparat nego na modernu prehrambenu kompaniju.
Plan restrukturiranja obuhvata 12.000 “bijelih kragni”, odnosno menadžera i pozicija u administraciji i marketingu te 4.000 radnika u proizvodnji i lancu opskrbe. Cilj je ušteda od 3 milijarde švicarskih franaka do 2027. godine
– Moramo se fokusirati na ono što donosi vrijednost, i prestati raditi sve ostalo – rekao je Navratil, predstavljajući program koji interni izvori već nazivaju “turnaround fire” – kontrolisani požar koji čisti organizaciju.
Globalni pritisci i promjena potrošača
Nestlé, kao i većina prehrambenih multinacionalki, suočen je s novom generacijom potrošača koja ne vjeruje brendovima svojih roditelja. Traže se proizvodi s manje šećera, više proteina, ekološki i lokalno proizvedeni.
U Kini – jednom od ključnih tržišta – Nestlé se suočava s padom prodaje i kritikama da nije razumio nove potrošačke navike.
U isto vrijeme, troškovi sirovina poput kafe i kakaa su u stalnom rastu, a logistika i energija skuplji su nego ikad. Kombinacija inflacije i promjene potražnje dovodi do pritiska na profitne marže – čak i u kompanijama koje nominalno rastu.
Digitalizacija i smjena “korporativne garde”
Najveći broj otpuštanja događa se među tzv. “bijelim kragnama” – administrativnim, analitičkim i marketing timovima.
To sugerira da Nestlé planira automatizovati procese i centralizovati operacije uz pomoć digitalnih alata, a ne smanjivati broj ljudi u proizvodnji hrane. Drugim riječima, ovo nije kriza – ovo je digitalna tranzicija.
Očekuje se da će Nestlé konsolidovati brendove i proizvodne linije, fokusirajući se na “zlatne koke” – segmente poput kafe (Nescafé), čokolade (KitKat) i hrane za kućne ljubimce, koji nose najveće profite.
Poruka investitorima: efikasnost prije svega
Tržište je poruku shvatilo: dionice Nestléa su nakon objave plana porasle za više od 6 posto, a analitičari su to opisali kao „najveći jednodnevni skok još od finansijske krize 2008.“
Ovo potvrđuje da investitori danas ne nagrađuju samo rast, već disciplinu – smanjenje troškova, pojednostavljenje i profitabilnost.
Nestlé tako postaje simbol šire korporativne promjene: era “rasti dokle možeš” zamjenjuje se erom “rasti pametnije i brže”.
Preispitivanje “rasta”
Nestlé, dakle, ne otpušta zato što mu ide loše, nego zato što zna da trenutni rast nije održiv.
Kada rast dolazi iz povećanja cijena, a ne inovacija, kompanija dugoročno gubi tržišni udio i fleksibilnost. Navratil pokušava preduhitriti taj ciklus – napraviti “reset” dok rezultati još izgledaju dobro.
Nestlé tako postaje ogledni primjer nove korporativne paradigme: velike kompanije više ne smiju biti spore – čak ni kada rastu.
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
