Federacija Bosne i Hercegovina najavila je podršku privredi u vidu fonda od oko 500 miliona KM, koji bi trebao pomoći firmama i pojedincima koji su pogođeni posljedicama pandemije. Ovim sredstvima osigurat će se minimalni doprinosi na plate ugroženih firmi i pokriti odgoda nekih poreza. S druge strane, kantonalne vlade rade na osiguranju minimalnih plata za radnike firmi koje trpe najveće posljedice.
Piše: Goran Mrkić
No, mnogi se pitaju je li Federacija mogla učiniti više da stimuliše privredu i pomogne građanima. Naprimjer, mnoge države su već osigurale grantove i kredite firmama za očuvanje proizvodnje ili pak direktnu finansijsku pomoć građanima da lakše prebrode krizu.
Zanimljivo je vidjeti na koji način je FBiH osigurala novac za pomoć kompanijama i građanima i je li iskoristila sve mogućnosti da sakupi što više novca u te svrhe.
Krediti sa grace periodom
Federacija je dio novca predvidjela budžetskim uštedama. No, najveći dio novca predviđen je od aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom kojim bi FBiH trebala dobiti oko 400 miliona KM. Dio ovog novca trebao bi otići i kao pomoć kantonima. Prihvaćen je i kredit Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) od oko 40 miliona maraka.
Dakle, ključno zaduženje koje FBiH preuzima je kredit MMF-a koji je neki vid stabilizacijskog mehanizma ponuđenog svim zemljama svijeta, te koji je odobren praktično bez ikakvih uslova.
Ako se uzme u obzir da ovaj kredit ima grace period od tri godine, a kredit IBRD-a grace period od 7 godina, to znači da Federacija praktično, bar za naredni period, nije skoro nimalo povećala kreditno opterećenje na budžet, što je dobro s obzirom na očekivani pad poreskih prihoda u ovoj godini za oko 500 miliona KM.
Zašto nije bilo emisije obveznica
No, ono što svakako iskrsava kao pitanje je zašto se Federacija nije dodatno zadužila na finansijskom tržištu kako bi prikupila još novca za ugrožene pojedince i firme koje su pred propadanjem.
Federacija je bez ikakvih problema mogla emisijom obveznica ili trezorskih zapisa već prikupiti nekoliko stotina miliona KM i “upumpati” ih u privredu ili podijeliti stanovništvu, kao što rade brojne države. Time bi se ne samo pomoglo građanima, već bi se i spriječio veći ekonomski pad.
Naime, Federacija ove godine nije imala nijednu emisiju obveznica ni trezorskih zapisa, jer je posljednja takva emisija obavljena početkom decembra 2019.
Republika Srpska je ove godine održala već sedam aukcija na kojima se kod komercijalnih banaka zadužila više od 300 miliona KM.
To znači da FBiH, koja je u dosta boljoj poziciji od RS, sigurno ima prostora, kao i dovoljno povjerenja investitora, da prikupi značajan iznos na ovaj način.
S druge strane, banke imaju dovoljno kapitala da finansiraju ove obveznice. Komecijalne banke u FBiH na kraju marta imale su oko 2,5 mililjardi KM “viška”, odnosno toliko novca su držale na računu preko obavezne rezerve.
Čuvaju novac “za kasnije”
Vlada Federacije je tek na posljednjoj sjednici donijela odluku o zaduženju emisijom obzvenica i trezorskih zapisa za 180 miliona KM. No, nije tačno rečeno kada će se te emisije desiti.
Ono što se može pretpostaviti jeste da Federacija ovaj novac, odnosno ovu mogućnost zaduživanja, “čuva za kasnije”. Vjerovatno se boji da bi u ovoj, ranoj fazi krize mogla istrošiti mogućnosti zaduživanja, čime bi došla u opasnost od kraha budžeta u drugom dijelu godine (što se dešava sa Republikom Srpskom).
S jedne strane, to bi moglo biti i logično objašnjenje, pogotovo s obzirom da se očekuje i drugi talas ekonomske krize, pa će trebati uložiti znatna sredstva u oživljavanje privredne aktivosti nakon što prođe zdravstvena opasnost.
S druge strane, mnogi građani će ostati s pravom razočarani što nisu dobili veću (ili ikakvu) pomoć države u ovim kriznim, traumatičnim vremenima. Pogotovo ako znaju da je Federacija imala na raspolaganju dodatne instrumente koje nije iskoristila.
Tekst je nastao u okviru projekta koji je finansiran od strane USAID-ovog Programa osnaživanja nezavisnih medija kojeg implementiraju CPCD i Otvorena mreža.
