Prije nego što su postojale novčanice, kartice i kriptovalute, ljudi su trgovali – pšenicom, stokom, pa čak i školjkama.
Priča o novcu nije samo historija ekonomije, već i historija ljudske mašte – kako smo iz potrebe za razmjenom stvorili jedan od najvažnijih izuma u civilizaciji.
Od razmjene do novca
Prvi oblici trgovine pojavili su se prije više od 10.000 godina, kada su ljudi direktno razmjenjivali robu – jedan lonac za dvije kokoši, šaku žita za komad mesa.
Ovaj sistem zvao se trampa (barter), ali imao je veliki problem: morali ste pronaći nekoga ko baš želi ono što vi nudite.
Zato su zajednice počele koristiti “robni novac” – predmete koji su imali širu vrijednost, poput soli, zrna pšenice, kože, stoke, pa čak i školjki kauri u Africi i Aziji.
Ti predmeti su bili prvi oblik univerzalnog sredstva razmjene – nešto što svi prihvataju, bez obzira šta prodaju.
Prvi metalni novac u drevnoj Lidiji
Pravi novac, u obliku metalnih kovanica, pojavio se oko 600. godine prije nove ere u kraljevstvu Lidija (današnja Turska).
Bio je izrađen od prirodne legure zlata i srebra – elektrona, i imao je kraljevski pečat kao garanciju vrijednosti. Ove kovanice su ubrzo osvojile cijeli antički svijet: koristili su ih Grci, Rimljani, Perzijanci…
Zašto su bile revolucionarne? Prvi put je vrijednost bila standardizovana – ljudi su mogli trgovati bez vaganja zlata i bez međusobnog povjerenja.
Od papira do povjerenja
Papirni novac nastaje u Kini, u 7. stoljeću, za vrijeme dinastije Tang, a masovno se koristi u doba dinastije Song.
Kinezi su uvidjeli da je nošenje teških metalnih novčića nepraktično, pa su izdavali papirne potvrde koje su mogle biti zamijenjene za zlato ili srebro.
Evropa ovaj koncept upoznaje tek u 17. stoljeću, kada nastaju prve banke i državne blagajne. Švedska centralna banka izdala je prve evropske novčanice 1661. godine, a ubrzo su ih slijedile Engleska i Francuska.
Papirni novac je od tada postao simbol povjerenja – vrijedi samo onoliko koliko vjerujemo u sistem koji ga izdaje.
Digitalna era i nestanak fizičkog novca
U 20. stoljeću dolazi do nove revolucije: bankarske kartice, elektronska plaćanja i online bankarstvo. Novac se sve više digitalizira – ne postoji u obliku metala ni papira, već kao broj na ekranu.
Danas je više od 90 posto svjetskog novca digitalno, što znači da fizički zapravo ne postoji. Ali ni tu nije kraj priče.
Od zlata do bitcoina
Godine 2009. pojavljuje se Bitcoin – prva decentralizovana digitalna valuta, koju ne izdaje država ni banka. Stvorio ga je anonimni programer (ili grupa) pod pseudonimom Satoshi Nakamoto.
Ideja: novac bez posrednika, temeljen na tehnologiji blockchain, koja omogućava sigurnu i transparentnu razmjenu.
Bitcoin je pokrenuo novu eru – kriptovalute i digitalni novac – koji se sve više koristi, ali i osporava. Dok jedni u njemu vide budućnost, drugi ga smatraju “novom verzijom zlata” – vrijedno, ali nestabilno.
Od školjke do čipa: 10.000 godina ljudske genijalnosti
Kroz istoriju, novac je bio mnogo više od sredstva plaćanja. Bio je simbol moći, povjerenja i civilizacijskog napretka.
Od školjki i soli do blokova podataka – novac je priča o čovjeku koji stalno traži lakši, brži i sigurniji način da razmijeni vrijednost.
I dok danas plaćamo telefonom, pitanje ostaje isto kao i prije hiljada godina: Šta je zapravo vrijednost – zlato, papir, ili povjerenje?
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
