Na Wall Streetu su u srijedu burzovni indeksi oštro pali, nakon što je američka središnja banka ponovno agresivno podignula kamatne stope, najavila daljnja povećanja cijene novca i oštro smanjila procjene rasta gospodarstva.
Dow Jones skliznuo je 1,70 posto, na 30.183 boda, dok je S&P 500 pao 1,71 posto, na 3.789 bodova, a Nasdaq indeks 1,79 posto, na 11.220 bodova.
Tijekom cijelog jučerašnjeg trgovanja ti su se indeksi izmjenjivali u pozitivnom i negativnom području, no nakon odluka i poruka američke središnje banke u posljednjih pola sata trgovanja oštro su pali.
Najagresivnije povećanje kamata u povijesti
Nakon dvodnevne sjednice, Fed je, kao što se očekivalo, povećao ključne kamate za 0,75 postotnih bodova, treći put u nizu, u raspon od 3 do 3,25 posto, što je njihova najviša razina od 2008. godine.
Kako se inflacija u SAD-u kreće blizu najviših razina u više od 40 godina, središnja banka najavila je i daljnja povećanja cijene novca.
Tako bi, prema procjenama čelnika Feda, do kraja ove godine kamate mogle biti povećane na 4,4 posto, a do kraja iduće godine na 4,6 posto.
To znači da će do kraja ove godine Fed povećati kamate za još 1,25 postotnih bodova, a u idućoj godini za 0,25 bodova.
Takvo brzo podizanje kamata, započeto u ožujku ove godine, predstavlja najagresivnije povećanje cijene novca od 1990. godine, od kada je Fed kao osnovni alat monetarne politike počeo koristiti kamatu na prekonoćne kredite.
Zbog toga su splasnule nade ulagača da će Fed iduće godine početi smanjivati kamate. To će, čini se, uslijediti tek 2024. godine.
Fedovi agresivni planovi za suzbijanje inflacije na ciljanih 2 posto potrajat će godinama, usporiti rast gospodarstva i povećati nezaposlenost, pokazuju projekcije Feda, nakon kojih su splasnule nade u ‘mekano prizemljenje’ gospodarstva.
Powell: Recesija je moguća
Naime, agresivno zaoštravanje monetarne politike moglo bi gurnuti gospodarstvo u dublju recesiju. Tehnički je američko gospodarstvo već uronilo u recesiju, s obzirom da je u posljednja dva tromjesečja palo na kvartalnoj razini, no zasad je ta recesija plitka.
Predsjednik Feda Jerome Powell to je otvoreno priznao. „Nitko ne zna hoće li ovaj proces voditi u recesiju i, ako bude tako, koliko će ozbiljna recesija biti”, kazao je.
Na konferenciji za medije, nakon sjednice Feda, Powell je poručio i da se ništa nije promijenilo od njegovih komentara na konferenciji središnjih bankara u Jackson Holeu prošloga mjeseca.
„Fed je sasvim predan tomu da spusti inflaciju na 2 posto i učinit će sve da to postigne”, poručio je Powell.
Pa i po cijenu oštrog usporavanja rasta gospodarstva. Tako je Fed smanjio procjenu rasta u ovoj godini na samo 0,2 posto, dok je dosad procjenjivao da će gospodarstvo porasti 1,7 posto. U idućim bi godinama rast u prosjeku mogao iznositi 1,8 posto.
Pritom bi stopa nezaposlenosti mogla porasti sa sadašnjih 3,7 na 4,4 posto iduće godine.
Povišene kamate – ‘novo normalno’
Što se, pak, inflacije tiče, čelnici Feda procjenjuju da bi ove godine temeljna stopa, u kojoj nisu uključene cijene hrane i energije, mogla iznositi 4,5 posto, dok trenutno iznosi 4,6 posto.
Rast potrošačkih cijena, koji uključuje i cijene energije te hrane, iznosio je u kolovozu 8,3 posto na godišnjoj razini, što je blizu najviših razina u više od 40 godina.
Fedova ciljana razina inflacije od 2 posto mogla bi biti postignuta tek 2025. godine.
Investitori na Wall Streetu pokušali su jučer u nekoliko navrata podići cijene dionica, no neuspješno.
„Investitori su silno željeli čuti nešto pozitivno, no to jučer nisu mogli čuti. Nakon 10 godina nenormalno niskih kamatnih stopa, investitori sada moraju dokučiti kako pozicionirati svoje portfelje. Bit će potrebno neko vrijeme da se prilagode ‘novom normalnom'”, kaže Carol Schleif, direktorica u tvrtki BMO.
A na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,63 posto, na 7.237 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,76 posto, na 12.767 bodova, a pariški CAC 0,87 posto, na 6.031 bod.
No, europska su tržišta jučer zatvorena prije odluka Feda, pa se u četvrtak može očekivati pad europskih burzovnih indeksa.
Hina
