Vlasti u BiH spremne su na sve, samo da dobiju novac MMF-a. Tako je Federalna Vlada spremna da proda oba telekoma, a što je navela u prijedlogu pisma namjere, oko kojeg će se uskoro svi usaglasiti, javio je večeras TV Hayat.
Svoje namjere stavili su na 17 stranica teksta gdje obećavaju reforme te i svoje nedjelovanje u pojedinim oblastima – posebno kada je riječ o bankarskom sektoru te boračkoj populaciji.
Da će Vlada prodati svoj dio u Bosnalijeku i Sarajevo osiguranju odavno je jasno. Obećavaju da će to uraditi u naredna dva mjeseca. Također kažu da trenutno rade na operativnom i finansijskom restrukturiranju Fabrike duhana Sarajevo i Aluminija s ciljem da ih prodaju do marta iduće godine.
Privatizacija Energoinvesta i Energopetrola ići će teže i komplikovanije, tvrde u Vladi, ali njihova dugovanja planiraju sanirati te ih takve prodati do kraja decembra 2017. godine. I onda dolazi najzanimljiviji dio.
Do oktobra ove godine Vlada planira, u saradnji s Grupom Svjetske banke i EBRD-om, procijeniti vrijednost dvaju telekoma, a onda ih do kraja 2017. godine i prodati.
Tako bi Vlada Federacije mogla ostati bez svoja dva najprofitabilnija preduzeća, koja svake godine ostvaruju dobit od nekoliko desetaka miliona maraka.
Primjera radi, izvještaj o poslovanju BH Telecoma za prošlu godinu kaže da je brutodobit iznosila gotovo 90 miliona KM. Samo po osnovu dividendi od 2006. do 2014. godine ovo javno preduzeće u Budžet Federacije BiH uplatilo je blizu dvije milijarde KM.
Hayat TV je već objavio da se planira riješiti i pitanje švicaraca na način da korisnici kredita neće biti zadovoljni. Tako Vlada obećava da neće poduzeti nikakve radnje koje ugrožavaju finansijsku stabilnost, uključujući i nametanje obaveza konverzije bilo kojih zajmova u stranoj valuti u domaću.
Piše Vlada, u nastavku rečenice, da su svjesni ključnog značaja ovakvog opredjeljenja za uspjeh Proširenog aranžmana. Zašto i kome je to ključno treba odgovoriti premijer Fadil Novalić, ali i drugi članovi Vlade.
Obavezama koje pred sebe, zarad stotina miliona maraka novog zaduženja, stavljaju federalne vlasti je pasivnost kada je riječ o boračkoj populaciji. Vlada se obavezuje da će ubrzati reviziju korisnika penzija ostvarenih pod povoljnijim uvjetima, ali i obećava svoju uzdržanost od izmjena i dopuna zakona kojima se reguliraju boračka davanja. Tvrde da će to raditi samo i isključivo uz konsultacije s osobljem Svjetske banke i MMF-a.
Mnogi zagovaraju princip da sve mjere koje se misle poduzeti trebaju biti dostupne javnosti, kako bi se znalo šta se planira uraditi, kako bi se dobilo novo zaduženje, ali sve vlade u BiH ovo kriju od javnosti što cijeli proces čini netransparentnim.
(Hayat)
