Više od 7.000 firmi zatražilo je u prva četiri mjeseca mišljenje Zavoda za zapošljavanje da im se dopusti zapošljavanje gotovo 50 hiljada stranaca u tristo različitih zanimanja, piše u četvrtak Večernji list, prenosi Hina.
Mišljenje je jedna od procedura predviđena propisom o zapošljavanju stranaca, te se ono pribavlja za one radnike kojih nema dovoljno u Hrvatskoj, a kojih, pak, zanimanja ima ili nema dovoljno utvrđuje se prethodnim testom tržišta rada.
Po podacima MUP-a, u Hrvatskoj je u travnju privremeno boravilo oko 84 hiljade stranaca, dok stalni boravak ima njih oko deset hiljada – zajedno gotovo sto hiljada stranaca, većinom iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije, Albanije, Ukrajine, Kine, Nepala, Indije i Filipina.
Poslovi na kojima se ti ljudi zapošljavaju tradicionalno su deficitarni i vezani su uz graditeljstvo, turizam i ugostiteljstvo te metalsku industriju. Domaće su firme tako tražile zeleno svjetlo Hrvatskog zavoda za zapošljavanje da zaposle po više od tri hiljade radnika u visokogradnji te konobara i kuhara.
Između 2300 i 3000 zahtjeva odnosilo se na pomoćne kuhare, sobarice, kuhare i zidare. Između 1000 i 2000 bilo je zahtjeva za zavarivače, bravare, fasadere, pomoćne konobare te čistače ili čistačice. Zavod za zapošljavanje navodi da je prosječna bruto plaća traženih stranih radnika iznosila od najnižih 4900 kuna (oko 1.275 KM) za pekare do najviših 6.251 kunu (oko 1.600 KM) za kuhare.
Pri objavi testa tržišta rada poslodavci samostalno upisuju visinu plaće u bruto iznosu, koja ne može biti niža od plaće definirane uredbom o visini minimalne plaće za 2022., pojašnjavaju u Zavodu za zapošljavanje.
Od njihove se bruto plaće odbija 20 posto penzionih doprinosa te porez i prirez na dohodak ako stranac nema osobnih olakšica za uzdržavanu djecu. Neto bi to bila plaća od 4.000 (oko 1.050 KM) do 4.800 kuna (oko 1.250 KM) za mladog stranca bez uzdržavanih članova obitelji.
Građevinski sektor, prema službenim podacima, ima prosječnu neto plaću od oko 6.000 kuna (1.560 KM), a slično je i u turizmu i ugostiteljstvu. Najbolje plaćeni VKV radnici imaju bruto plaće od 7.100 (oko 1,850 KM) do 7600 kuna (1970 KM), a u sindikatu kažu da bruto plaće koje su poslodavci ponudili strancima uglavnom odgovaraju njihovoj stvarnoj zaradi.
Ne čudi, stoga, da nemaju dovoljno radnika. Stranci koje angažiraju domaće firme sve češće dolaze iz izrazito siromašnih azijskih država.
lako je moguće da osim neto plaće na koju su stranci prijavljeni poslodavci isplaćuju dodatne dnevnice, neoporezive naknade, plaćaju smještaj i hranu, što sve zajedno povećava primanja stranaca i poskupljuje satnicu, sve je to premalo da bi se itko osjećao sigurno. Poslodavci na taj način ne mogu računati da će doći do potrebnog broja radnika, a ni radnici ne mogu pokriti golu egzistenciju, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.