Njemačka bi konačno trebalo da dobije zakon o useljavanju kojim se znatno olakšava dolazak kvalifikovanih ljudi iz cijelog svijeta. Što se Zapadnog Balkana tiče, već desetine hiljada ljudi godišnje dolaze u Njemačku. Zakon još nije napisan, ali je u utorak postignut čvrst dogovor vladajućih stranaka i precizirani su detalji.
Ko može da dođe?
Svako ko ima kvalifikaciju i nađe poslodavca koji bi želio da ga zaposli u struci iz koje dolazi. U prevodu, ne može svršeni inžinjer iz Gane ili Makedonije da dođe kako bi radio u kafiću. Niti može da dođe neko sa osnovnom školom bez ikakvog zanata.
Više nije nužno da radno mjesto bude sa liste deficitarnih zanimanja niti da Savezna agencija za rad prvo vrši provjeru da li na birou rada postoje domaći radnici koji bi imali prednost pri zapošljavanju, piše njemački Deutsche Welle.
Šta se traži?
Premda se tržište rada otvara za sva zanimanja, pretpostavka je da će i dalje 61 deficitarno zanimanje biti najveći magnet za useljenike. To su poslovi u zdravstvenom sistemu – prije svega njega starih lica – skoro bilo šta što ima veze sa elektrikom, mašinstvom, instalacijama i sve više IT sektor.
Udruženje branše Bitkom navodi da IT sektor u Njemačkoj trenutno traži 55.000 radnika. Zato će njihov dolazak biti posebno olakšan – njima ne treba čak ni formalno obrazovanje ukoliko imaju potrebna znanja.
Šta to znači za Zapadni Balkan?
To je veliko pitanje. Samo u posljednje tri godine je u Njemačkoj izdato oko 200.000 radnih viza građanima šest balkanskih zemalja iz čekaonice EU a koliko ih je još otišlo u druge zemlje. Oni, koji bi da pakuju kofere, sada će samo imati veći izbor zanimanja. Problem može da predstavlja gužva u konzulatima gdje se – čak i kada se imaju ugovor i radna dozvola – čeka mjesecima, pa i više od godinu dana.
Kako tragati za poslom?
Kao i do sada, preko legalnih posredničkih agencija ili direktno kod poslodavaca ili na sajtu Agencije za rad. Ali sada se otvara još jedna opcija – svako sa kvalifikacijom može se doseliti u Njemačku na šest mjeseci kako bi tražio posao. Doduše, on mora imati ili nečije garantno pismo ili par hiljada eura na računu kako bi dokazao da će u tom periodu imati od čega da živi, dok se ne zaposli. U tih šest mjeseci nije dozvoljeno „snalaženje” van struke kako bi se nešto zaradilo.
Treba li znati jezik?
To još nije definisano, ali ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer smatra da bi njemački trebalo poznavati na nivou koji je inače trenutno potreban da bi se položio „integracioni test”, a to je B1. Doduše, trenutno je onima iz deficitarnih zanimanja dozvoljeno da dođu i sa slabijim znanjem pa da u roku od nekoliko mjeseci to znanje unaprijede.
Vladajuća koalicija se saglasila i da dodatno podstakne rad Goehte instituta i centara koji pomažu u vrbovanju radne snage – takvi već postoje u zemljama Zapadnog Balkana.
Šta je sa izbjeglicama?
Tu su se najviše koplja lomila i na kraju su socijaldemokrate morale da popuste – i dalje neće biti moguće da neko dođe bez ikakvih papira tražeći azil, a da se onda zaposli i dobije radnu vizu. Ponešto će se promijeniti za ljude koji imaju status “Duldung” doslovno trpljenje odnosno izuzeće od prislilnog povratka, ali i za one kojima nije odobren azil, ali su se uspješno integrisali, rade i ne mogu biti deportovani iz određenih razloga. Oni će moći da dobiju bolji status ako se zaposle u struci. Takvih je u Nemačkoj preko 170.000.
Deutsche Welle / BiznisInfo
