Umjetna inteligencija (AI) već usmjerava način na koji šaljemo e-poštu, sintetizujemo istraživanja, pa čak i otklanjamo greške koda na poslu. Pomalo prodire i u druge, važnije aspekte našeg rada.
Jedan primjer? Kandidati za posao sve se više provjeravaju kroz virtualne, unaprijed snimljene intervjue koje vodi AI, prema novom istraživanju citiranom u “Harvard Business Reviewu”. Najekstremnija iteracija je bot koji postavlja unaprijed definisana pitanja, daje kandidatima vremena da odgovore i procjenjuje kandidata na licu mjesta na temelju vizualnih i verbalnih znakova – što znači da neki tražioci posla žele impresionirati algoritam, a ne nužno menadžera za zapošljavanje u svom prvi intervju s kompanijom ovih dana.
Ova promjena zauvijek je promijenila iskustvo traženja posla, i to ne uvijek na bolje. Danas će se mlađi koji traže posao koji traže svoju prvu ulogu, mjesto ili pripravnički staž vjerovatno suočiti s botom na svom prvom intervjuu, a ne s čovjekom. A u najekstremnijoj vrsti automatizovanih videointervjua (AVI), bot postavlja nekoliko unaprijed definisanih pitanja, dajući kandidatu kratko vrijeme da na njih odgovori i na tom mjestu donosi odluku o osobi. Mi ih definšemo kao intervjue vođene umjetnom inteligencijom.
Dok neke stvari o AVI-ima i tradicionalnim ličnim ili telefonskim intervjuima ostaju iste (kandidati za posao i dalje moraju ostaviti dobar prvi utisak), postoji mnogo toga što ostaje tajanstveno za tražioce posla o intervjuima vođenim umjetnom inteligencijom. Šta je drugačije u ostavljanju dobrog utiska onlajn u odnosu na lični? I kako impresionirati algoritam?
Ovaj kratki vodič pruža neke savjete o pronalaženju ovih pitanja. Prvo, dajemo kratak pregled onoga od čega se sastoji AVI i koji će se podaci vjerovatno prikupiti tokom intervjua. Drugo, opisujemo kako se možete psihološki pripremiti za suočavanje s algoritmom. Na kraju, pružamo neke smjernice o praktičnim koracima koje možete preduzeti kako biste ostavili dobar prvi utisak.
Prvi korak u pripremi je da postanete svjesni na koju vrstu intervjua idete. Postoje različite vrste, zavisno o tome kako se tehnologija koristi u procesu odabira, a umjetna inteligencija može biti uključena u različitim stepenima.
Takođe je važno napomenuti da ne koriste svi video intervjui AI tehnologiju. Na primjer, neki intervjui su samo snimka videa, koju će zatim gledati menadžeri za zapošljavanje. Drugi će uključivati AI obradu različitih vrsta podataka prikupljenih tokom videa. Evo nekoliko ključnih vrsta intervjua.
Kako biste bili sigurni da vaš nadolazeći intervju doista uključuje umjetnu inteligenciju, obratite pažnju na sljedeće izraze u e-porukama koje primate o intervjuu ili sitnim slovima: strojno učenje, prediktivna analitika, algoritmi odlučivanja, mehanizmi za preporuke ili odluka na temelju podataka.
Ako identifikujete ove pojmove, možete očekivati da se mogu prikupiti tri vrste podataka: vizualni (izraz lica, pokret očiju, pokret ruke), verbalni (vokabular, ključne riječi) i glasovni (ton glasa, izgovor). Intervjui vođeni umjetnom inteligencijom koriste prikupljene podatke za automatsko generiranje predviđanja o tome je li kandidat osoba koju traže. Na primjer, umjetna inteligencija osmišljena da predvidi jeste li dobar kandidat ili ne može koristiti velike podatke o prijašnjim zaposlenicima i njihovom naknadnom učinku na poslu, predviđajući karakteristike kandidata koje bi mogle biti u korelaciji s višim radnim učinkom.
Intervjui koji koriste AI imaju nešto zajedničko: naći ćete se ispred ekrana, ponekad s vlastitom slikom koja se odražava na vama, odgovarajući na automatizovana pitanja s malo vremena za razmišljanje. Nestale su ljudske interakcije i signali u stvarnom vremenu koje dobijamo od anketara, a koji nam daju trenutni osjećaj kako nam ide. Takođe su nestala vremena prelaza u kancelariju ili drugu fizičku zgradu; nema više putovanja na potencijalna radna mjesta, nema promjene okruženja koje vas priprema da se mentalno prebacite na intervju.
U našem istraživanju otkrili smo da je ovo iskustvo često zbunjujuće i uznemirujuće. Tražioci posla su privučeni u dva smjera: s jedne strane, novost tehnologije i “superiorni” kvalitet koja se ponekad pripisuje umjetnoj inteligenciji čini ih da osjećaju da je ovo futurističko iskustvo koje će nadvladati ljudske predrasude. S druge strane, nedostatak ljudske povezanosti tokom intervjua i napetost trenutka zastrašujuća je mješavina koja pojačava tjeskobu. Upozoravamo da se veličanje tehnologije često temelji na idealizaciji i lošem razumijevanju onoga što AI može (a što ne može) učiniti.
Otkrili smo da ih je sklonost kandidata da veličaju tehnologiju natjerala da vjeruju da će ona donositi bolje odluke od ljudskih. To je rezultiralo time da su se osjećali “osuđeni” od strane neke vrste superiornog entiteta, prenosi “SEEbiz”.
