Republika Srpska je za deset mjeseci ove godine ostvarila ukupan obim spoljnotrgovinske ramjene sa inostranstvom od 4,59 milijardi dolara, pokrivenost uvoza izvozom bila je 70,6 odsto, a sa zemljama EU ostvaren je suficit, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
U posmatranom periodu vrijednost uvoza bila je 2,69 milijardi dolara, a izvoza bila je 1,9 milijardi dolara.
Vrijednost izvoza za deset mjeseci ove godine veći je za 16,7 odsto, a za isti procenat se povećala i vrijednost uvoza u odnosu na isti period prošle godine.
Najznačajniji spoljnotrgovinski partneri Reublici Srpskoj bili su Srbija, sa ukupnim obimom spoljnotrgovinske razmjene od oko 684 miliona dolara, Italija sa 584,34 miliona dolara, te NJemačka, sa kojom je ostvarena spoljnotrgovinska razmjena oko 396 miliona dolara.
Posmatrano prema ekonomskim grupacijama zemalja, Srpska je za deset mjeseci ove godine na tržišta zemalja EU ostvarila ukupan izvoz robe u vrijednosti oko 1,4 milijarde dolara, dok je vrijednost uvoza bila 1,33 milijarde dolara.
Vrijednost izvoza na područje Unije za deset mjeseci ove godine veća je za 17,8 odsto, a uvoza je veća za 16,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Ekonomista Đurđica Stojadinović rekla je Srni da se, prema sadašnjim i ranijim indikatorima poslovanja, kao i prema prognozama Evropske komisije i Evrostata, i u narednom srednjoročnom periodu može očekivati nastavak trenda rasta spoljnotrgovinskog poslovanja Srpske sa EU, najznačajnijim spoljnotrgovinskim partnerom.
“Prema projekcijama međunarodnih institucija, biće nastavljen trend rasta svjetske ekonomije, što će imati pozitivne implikacije i na ovaj region”, navela je Stojadinovićeva.
EU je u prosjeku u prošloj godini ostvarila rast od 2,7 odsto i to će, dodala je ona, biti nastavljeno i u ovoj godini, ali i narednom periodu, te dovesti do nastavka trenda rasta tražnje u toj grupaciji zemalja.
Stojadinovićeva je dodala da će taj nastavak rasta tražnje u EU imati i dalje pozitivne efekte na spoljnotrgovinsko poslovanje Republike Srpske i na mogućnost daljeg ostvarivanja suficita u poslovanju sa Unijom.
Srna