Projektovane stope rasta prihoda od indirektnih poreza u BiH za narednu godinu su 3,3 odsto, u 2019. 3,5 odsto, a u 2020. godini 4,1 odsto, navodi se u biltenu Odjeljenja za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH.
Projekcija prihoda u navedenom periodu zasnovana je na projektovanim relevantnim makroekonomskim pokazateljima, istorijskoj sezonskoj šemi naplate i projekcijama pojedinih kategorija prihoda za ovu godinu, te efektima izmjena politika u oblasti carina i akciza na duvanske prerađevine.
Najveći generator suficita prihoda od indirektnih poreza u periodu za koje je rađena projekcija je PDV, s obzirom na njegov znatan udio u prihodima, te planiranim stabilnim stopama rasta. Projekcije PDV-a prate kretanje makroekonomskih agregata.
Planirani rast ekonomije i uvoza trebalo bi generisati i rast PDV na uvoz, a time i bruto PDV-a.
Očekuje se i postepeni rast povrata PDV-a, pogotovo s obzirom na planirani rast uvoza, izvoza i investicija.
Kada je riječ o projekciji prihoda od akciza na duvan, u biltenu se navodi da će u narednoj godini poreska konkurentnost BiH u odnosu na region oslabiti zbog povećanja poreskog opterećenja i poskupljenja cigareta i duvana.
Zbog činjenice da će u ovoj godini Hrvatska završiti proces harmonizacije cijena, svako naredno povećanje akciza u BiH smanjuje cjenovnu atraktivnost cigareta iz BiH za hrvatske građane u pograničnim zonama.
Isto tako, eksterna potražnja za duvanskim prerađevinama je dijelom indirektno generisana poreskom konkurentnošću BiH u sferi derivata nafte.
Eventualni rast cijena derivata nafte, izazvan rastom cijena nafte na svjetskom tržištu i/ili povećanjem akciza, oslabiće atraktivnost BiH za pogranične i sezonske šopinge ili kao tranzitne zemlje, što se indirektno odražava i na kupovinu cigareta, duvana i ostale robe široke potrošnje.
U takvim okolnostima, rast specifične akcize u skladu sa Zakonom o akcizama i u narednim godinama vršiće snažan pritisak na potrošače da migriraju sa regularnog na crno tržište duvanskih prerađevina i očekuje se dalje smanjenje regularne potrošnje zbog rasta poreskog opterećenja.
Stope rasta prihoda od akciza i putarine bi u naredne tri godine trebalo da se kreću u skladu sa rastom ekonomije i potrošnje.
Projekcije carina su izrađene u skladu sa planiranim stopama rasta uvoza i strukturom uvoza prema zemljama porijekla.
Srna
