Nakon što je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH obavijestilo Upravu za indirektno oporezivanje (UIO) da su proizvođači motornih vozila marki AUDI, BMW i VW odlučili da od početka 2016. godine za korištena vozila više neće izdavati izjave na osnovu kojih carisnke službe zemalja izvoznica izdaju uvjerenja o porijeklu EUR 1, UIO je pokrenula postupke pojačane naknadne kontrole uvjerenja o porijeklu za uvoz vozila pomenutih marki.
Podsjećamo, kada uvoznik bilo koje robe, pa tako i vozila, u Bosnu i Hercegovinu, uz ostalu dokumentaciju, u carinskom postupku uvoza dostavi i dokaz o porijeklu – Obrazac EUR 1, ostvaruje pravo da bude oslobođen od plaćanja carine, jer se radi o proizvodu s porijeklom iz neke od zemalja s kojima BiH ima potpisan ugovor o slobodnoj trgovini.
S obzirom da je Udruženje automobilske industrije u Njеmačkoj odlučilo da od 2016. godine ne izdaje potreban dokument za pribavljanje obrasca EUR 1 za korištena vozila marki AUDI, BMW i VW, jer su za korištena vozila potrebni veliki napori da se dokaže evropsko porijeklo, Uprava za indirektno oporezivanje je u periodu od 2016. do avgusta 2019. godine za putnička motorna vozila, u postupak naknadne provjere uputila ukupno 10.988 dokaza o porijeklu, od čega je do danas odgovoreno na 9.496 zahtjeva.
U naknadnim provjerama UIO je od nadležnih carinskih službi zaprimila 6.132 pozitivne provjere, 24 djelomično pozitivne provjere i 3.280 negativnih provjera, dok se rezultati ostalih zahtjeva za naknadu kontrolu još uvijek očekuju.
Za svaku negativnu provjeru dokaza o porijeklu UIO je pokrenula postupak naknadne naplate uvoznih dažbina i po tom osnovu naplatila višemilionski iznos. Radi se o naknadnoj naplati uvoznih dažbina od većeg broja fizičkih i pravnih lica koja su uvozila polovna putnička vozila u Bosnu i Hercegovinu.
Ovdje posebno ukazujemo na problem neujednačenog postupanja zemalja članica Evropske unije kad je u pitanju izdavanje, ovjeravanje i naknadna provjera dokaza o porijeklu – EUR 1 obrazaca za korištena putnička motorna vozila. Veliki broj negativnih provjera stigao je iz Njemačke i Austrije, dok Holandija i dalje izdaje dokaze o evropskom porijeklu i potvrđuje evropsko porijeklo za istu vrstu robe – korištena vozila.
Ovo je razlog što veliki broj uvoznika ovakvih automobila iste kupi u nekoj od zemalja EU, što se vidi iz priložene fakture, a izvozno carinjenje obavi u Holandiji, jer uglavnom i samo tu mogu dobiti dokaz o porijeklu. Slična praksa ranije je bila i u Sloveniji, ali je prekinuta. Također, kako od Carinske uprave Belgije u ovom periodu UIO dobija veliki broj negativnih rezultata naknadne provjere dokaza o porijeklu za korištena vozila istog izvoznika i istog uvoznika, nametnulo se pitanje zašto i dalje Carinska uprava Belgije prvo izdaje pozitivna uvjerenja o porijeklu, a nakon provedenog postupka naknadne provjere istih dostavlja u UIO negativne rezultate!?
Neujednačeno postupanje na ovakav način dovelo je u neravnopravan položaj uvoznike u BiH (fizička i pravna lica), pa i izvoznike ove robe iz EU, značajno uvećalo troškove, povećalo obim rada carinskih službi, pojačalo sumnju u ispunjenost uvjeta za izdavanje dokaza, kao i primjenu preferencijalne stope carine, o čemu je UIO informirala carinske uprave Holandije i Belgije (dokumentacija u prilogu e-maila), i Evropsku komisiju u Briselu, tražeći konkretna pojašnjenja i jednoobrazno postupanje. Nažalost, do danas UIO nije dobila konkretan i jasan odgovor.
Zbog svega prethodno pomenutog UIO se obratila i Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH sa molbom da se sagleda mogućnost za iznalaženje rješenja oko izdavanja i naknadne kontrole izdatih dokaza o porijeklu robe u okviru važećih Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU i Regionalne konvencije o pan-euro-mediteranskim preferencijalnim pravilima o porijeklu robe.
Ovakvo različito postupanje zemalja EU, kad je u pitanju izdavanje i naknadna kontrola dokaza o porijeklu obrasca EUR – 1, izuzetno negativno utiče na poslovanje poreznih obveznika koji se bave uvozom motornih vozila u BiH, izaziva dodatne troškove i građanima BiH, te potiče različite dezinformacije u javnosti.
Dužnost Uprave za indirektno oporezivanje, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, i svih ostalih institucija zemalja potpisnica Sporzuma o stabilizaciji i pridruživanju je da osiguraju slobodnu trgovinu i primjenu važećih propisa što trenutno nije slučaj kad je u pitanju postupanje zemalja članica EU u postupku izdavanja i naknadne provjere dokaza o porijeklu za korištena putnička motorna vozila, navodi se u saoćenju UIO BiH.
