Cijene stambenih nekretnina u eurozoni pale su za 1,7 posto u drugom kvartalu 2023. u odnosu na isti period prošle godine, a u padu je i tražnja za stambenim kreditima, dok se u septembru bilježi rekordan rast cijena zakupa, i to za 2,7 posto međugodišnje, objavila je Evropska centralna banka (ECB) u okviru novembarskog Izveštaja o finansijskoj stabilnosti (Financial Stability Review).
Ključni razlozi za hlađenje tržišta nekretnina u eurozoni leže u efektima zaoštravanja monetarne politike, pooštravanju kreditnih politika poslovnih banaka, kao i smanjenom tražnjom kod domaćinstava, stoji u analizi ECB, koja upozorava na negativna kretanja i na tržištu komercijalnih nekretnina.
Iako je dinamika cijena stambenih nekretnina u eurozoni tek nedavno postala negativna, cijene kvadrata su počele da opadaju u nekim zemljama još u drugoj polovini prošle godine, podsjeća se u istraživanju, uz napomenu da je tempo pada cijena stambenih nekretnina usporen posljednjih mjeseci.
– Više kamatne stope na stambene kredite vjerovatno će dovesti do daljeg pritiska na smanjenje cijena kuća, jer one umanjuju tražnju za novim hipotekarnim pozajmicama, dok bi kapacitet za servisiranje duga domaćinstava koja otplaćuju stambene kredite mogao biti umanjen – upozorava ECB, prenosi Biznis.rs.
Dvocifreni rast kirija širom EU
Sa druge strane, cijene zakupa u eurozoni rastu rekordnom brzinom, pa su tako u septembru 2023. godine porasle 2,7 posto na godišnjem nivou.
Globalna statistička platforma Statista poziva se na podatke portala Housing Anywhere International kada ukazuje da je u Lisabonu i Portu zabilježeno povećanje troškova iznajmljivanja stana od 25 odsto u periodu od aprila do juna 2023. u poređenju sa istim tromjesečjem prošle godine.
– To je alarmantna stopa, posebno imajući u vidu da lokalne plate (koje su već niske u poređenju sa većim dijelom ostatka Evrope) ne rastu ni približno istim tempom – ocjenjuju analitičari Statiste.
U istom periodu, u glavnom gradu Mađarske – Budimpešti, prosečna kirija za stan skočila je za nevjerovatnih 43 posto na godišnjem nivou, na 1.100 eura.
U međuvremenu, kako je objavila Statista, u Firenci i Torinu, koji su istorijski imali mnogo niže cijene za iznajmljivanje smještaja nego drugi dijelovi Italije, kirije su porasle za 21, odnosno 12,5 posto.
Analiza Statiste skreće pažnju na to da iza takvog trenda stoji dugogodišnji manjak stanova u ponudi, što drastično povećava troškove iznajmljivanja, ali i trend preseljenja kvalifikovanih radnika u inostranstvo, odnosno EU, što dovodi do rasta kirija.
Evropski rekorderi, pored Budimpešte, Lisabona i Porta, su i Hag – gdje su cijene iznajmljivanja stanova porasle 27,8 posto i Utreht sa 25,8 procenata.