Prema statističkim podacima, rast plata u eurozoni je za godinu dana skoro tri puta manji nego u Bosni i Hercegovini.
Iako ovo djeluje nerealno, prema podacima Evropske centralne banke (ECB), rast plata u eurozoni je u drugom kvartalu ove godine povećan za 3,6 posto na godišnjem nivou.
– Za ECB ovaj indikator je jedan od bitnijih za raspravu o monetarnoj politici, a usporavanje rasta ide u prilog očekivanom smanjenju kamatnih stopa ECB ovog mjeseca – navodi se u analizi Centralne banke BiH.
S druge strane, u drugom kvartalu ove godine prosječna isplaćena neto plata u BiH je nominalno viša za 9,3 posto u odnosu na drugi kvartal prethodne godine.
– Za period od januara do juna 2024. godine prosječna mjesečna isplaćena neto plata u BiH iznosila je 1.359 KM, a za isti period 2023. godine 1.244 KM. Za period od jula do decembra 2023. godine prosječna mjesečna isplaćena neto plata iznosila je 1.282 KM. Povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plate u prvom polugodištu 2024. godine u odnosu na drugo polugodište 2023. iznosilo je 6 posto – piše u podacima Agencije za statistiku BiH.
Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da su podaci suštinski nerealni, ali ako su tačni, kao što piše zvanična statistika, to se može objasniti nekim specifičnostima BiH, te podaci dobijaju drugu dimenziju.
– Mnogo je manje učešće zaposlenih u ukupnoj populaciji u BiH nego u eurozoni i zbog toga sam rast plata ima mnogo manji ekonomski efekat jer se odnosi samo na relativno mali dio populacije, a mnogo je više nezaposlenih, onih u sivoj ekonomiji i drugih kategorija. Statistička prosječna plata u BiH ne odražava stvarnost većine zaposlenih jer je velika neravnoteža između primanja u pojedinim sektorima i relativno mali broj viših plata uzeće se na prosjek zbog ukupno male zaposlenosti – kaže Gavran.
Takođe, inflacija u BiH, posebno u kategorijama esencijalnih proizvoda, je bila viša u BiH nego u eurozoni, pa je usklađivanje primanja s troškovima života tako gdje je bilo moguće i trebalo da bude više.
– Zbog iseljavanja i sve težeg pronalaženja radne snage, poslodavci u nekim oblastima su prinuđeni da konačno povećaju primanja radnika, pa je bilo i stvarnih povećanja. Iz tog razloga minimalna plata u Republici Srpskoj je osjetno povećana, a i ona u Federaciji neznatno. Plate u BiH su daleko niže nego u evrozoni, pa je neophodno njihovo brže povećanje jer inače je naša ukupna ekonomija i društvo neodrživo. Moramo nadoknaditi zaostatak u svemu ako ne želimo da se baš svi koji mogu hodati isele – objašnjava Gavran za “Nezavisne novine”.
