Kao nijednu drugu granu ekonomije pandemija je pogodila turizam, kako globalno tako i u Bosni i Hercegovini. No on itekako ima budućnost i prilike koje može iskoristiti, poručeno je danas tokom prvog dijela webinara “Rješenja za trenutne izazove kompanija u oblasti turizma” održanog u organizaciji kompanije Targer Engineering & Consulting.
Samir Mešić, direktor firme BI consulting i agencije Lily travel koji je ujedno bio i moderator webinara kazao je kako je korona poremetila cjelokupne aktivnosti u turizmu a kako će se njen uticaj i dalje osjetiti.
– Turizam je u pandemiji izgubio mnogo novca. Kompanije u ovom sektoru ne samo da su poslovale s gubitkom, i pored pomoći koje su dobile od Vlade FBiH, već su ostale i bez zarade koju bi imale da nije bilo korone – kazao je Mešić navodeći kako je cilj webinara da se vidi kako se u trenutnoj situaciji može pomoći velikim i malim kompanijama u sektoru turizma.
Sead Krupalija, direktor agencije BH Passport i predsjednik skupštine Udruženja turističkih privrednika kazao je kako je ovo udruženje osnovano s istim tim ciljem.
– Industrija turizma na globalnom nivou doživjela je pad od 80 posto u odnosu na 2019. godinu a u BiH je taj pad bio i veći, blizu 90 posto. Ovakvo stanje je zahtijevalo adekvatnu reakciju a javni sektor nije bio spreman, privatni još manje. Razjedinjeni, neorganizovani, s neuređenim poslovnim okruženjem što je još više otežavalo ovu situaciju, dočekali smo pandemiju koja nas je sve iznenadila brzinom kojom je nanijela štetu jer takvo nešto se nikad ranije nije desilo. Ni mi nismo znali kako da se ponašamo, ali smo se brzo organizovali, nas nekoliko, a nakon toga su počeli da nam se pridružuju i ostali – kazao je Krupalija, navodeći za primjer kako je samo Kanton Sarajevo imao dnevni pad priliva sredstava u iznosu od tri miliona KM a kako je pad prometa i broja uposlenika u bh. hotelima bio drastičan.
Udruženje je vrlo brzo odredilo šta treba da radi a sve aktivnosti provođene su na nivou cijele države jer, kako kaže Krupalija, turizam ne poznaje entitetske granice.
Glavni zadatak udruženja je bio da apeluje na vlasti na svim nivoima da se ozbiljnije shvati stanje u turizmu a Krupalija je kazao kako je upravo inicijativa Federalnog ministarstva turizma pomogla da se sačuva najvrijednije a to je radna snaga.
– Onaj ko je uspio sačuvati radnu snagu, taj je bio u prilici da odmah krene s poslom tako da smo ipak ostvarili dobru sezonu u periodu od juna do septembra – kazao je Krupalija.
On je istakao i neke od najvećih problema koji koče snažniji razvoj bh. turizma. Prvi od njih odnosi se na činjenicu da BiH nema ministarstvo turizma na nivou države a drugi na način na koji turisti koji žele doći u BiH dolaze do viza.
– Vizni režim Bosne i Hercegovine i način na koji BiH izdaje vize je kao da smo u 19. vijeku. Naše Ministarstvo vanjskih poslova i dalje insistira da osoba koja traži vizu dođe lično i razgovara sa osobljem amabasade koje ponekad ne zna ni domicilni jezik – kazao je Krupalija navodeći kako se politika ispriječila ukidanju viznog režima za državljanje pojedinih zemalja.
Navodi kako BiH mora još mnogo toga učiniti ako želi biti konkurentna turistička destinacija.
– Na globalnom nivou traje borba za svakog turistu. Moraćemo se boriti da zadržimo trend rasta sad kad se otvore sva tržišta. Trebaće nam i pomoć države koja bi trebala urgirati da banke na primjer obezbijede sredstva s povoljnijim kamatama za turizam. Moramo poboljšati komunikaciju između javnog i privatnog sektora. Moramo raditi više na promociji vakcinacije kako bismo pokazali da smo zemlja sigurna za boravak – kazao je Krupalija.
Jasenka Ćorić je predstavila Projekat razvoja održivog turizma u Bosni i Hercegvini. Projekat je počeo u septembru 2020. godine a fokusiran je na cjelokupni lanac vrijednosti u turizmu.
– Radimo kao partner javnom i privatnom sektoru. Sveobuhvatna saradnja jedini je način da napravimo korake naprijed – kazala je Ćorić navodeći kako je projekat već ostvario saradnju s 350 organizacija.
Ona je kazala kako projekat između ostalog nudi besplatne treninge za platformi Academy.turizambih.ba te je pozvala sve zainteresovane da se registruju na ovu platformu i prate treninge. Projekat sadrži i online finansijski direktorij koji može poslužiti kao alat za finansiranje i sufinansiranje.
Ćorić je istakla i neke trendove koji su trenutno aktuelni u turističkoj industriji. Njih karakteriše prije svega težnja ka održivosti te ugošćavanje manjih grupa koje više troše, ne proizvodeći pritom nikakav negativan uticaj na prirodu.
– Za održivi razvoj treba raditi na tome da se poveća potrošnja turista i produži njihov boravak u Bosni i Hercegovini umjesto nastojanja da se ostvari masovni turizam. Za to treba graditi i unaprijeđivati brend zemlje – poručila je Ćorić.
Stručnjak za turizam iz Singapura Modamed Ismail Hussain govorio je o tome šta bi BiH mogla ponuditi azijskim turistima i šta je to što oni traže kada su u pitanju putovanja.
– Ljudima je dosta nekih standardnih destinacija, traže nove. Bogatstvo kulture je prednost Bosne i Balkana. Međutim vidim tu i nekoliko problema. Prvi od njih je jezik, drugi nepristupačnost jer je malo letova i tranzit je komplikovan a treće uslovi koje nude hoteli jer azijski putnici žele samo vrhunske hotele po pitanju udonosti i čistoće – kazao je Hussain navodeći kao problem još i pitanje sigurnosti.
Imajući u vidu trenutnu zdravstvenu krizu izazvanu pandemijom koronavirusa, azijski turisti vrlo su rigorozni i po pitanju poštivanja pravila i epidemioloških mjera.
– Azijski turisti zahtijevaju da svi oko njih nose maske, da su dezinfekcijska sredstva svugdje dostupna, da prevozna sredstva ne budu popunjena više od pedeset psoto, da se održava distanca, da su na letovima svi putnici vacinisani, i sl. – kazao je Hussain.
Preživjeti krizu
U drugom dijelu webinara bilo je riječi o tome kako su turistički radnici u BiH uspjeli održati likvidnost tokom pandemije.
Nermina Sefer iz Hotela Hills kazala je kako je pandemija prekinula pozitivne trendove kada je u pitanju rast broja turista u Bosni i Hercegovini. Hotel Hills bio je zatvoren dva mejseca a Hotel Hollywood iz iste grupacije bio je otvoren samo za goste koji su se zatekli u hotelu.
– Hills nije bio ni likvidan tokom dva mjeseca a računi su dolazili redovno. Gubici su bili veliki. Zato smo za vrijeme ljetne sezone pokušali da privučemo što više turista iz Bosne i Hercegovine i regije. Ponudili smo primamljive pakete po cijeni nižoj za 50 posto a da preživimo pomogli su nam i sadržaji koje imamo u hotelu poput bazena – kazala je Sefer.
Direktorica Turističke agencije Zoom Enisa Džaferović kazala kako je ovoj agenciji pomogla upravo činjenica da je riječ o maloj agenciji.
– To nam je pomoglo da se brzo preorijentišemo odnosno da proširimo svoje djelatnosti i da budemo multifukcionalni. Shvatili smo da ukoliko želimo preživjeti, moramo početi raditi nove stvari – kazala je Džaferović.
To se pokazalo kao dobra strategija jer je agencija uspjela sačuvati sva radna mjesta i spremno dočekati 2021. godinu.
– Imali smo sreće da nam je ove godine bila i duga sezona. Mi pretežno radimo sa Bliskim istokom a bazirani smo na male grupe i porodična putovanja, što je ove godine bilo i traženije – kazala je Džaferović.
I ona kao probleme ističe slabu putnu povezanost naše zemlje te potrebu za presjedanjem što putovanje čini u konačnici skupljim za turistu.
– Neizvjesno je kakva će biti sljedeća godina. Svjedoci smo političke nestabilnosti, previranja, uz to nam dolazi i izborna godina gdje će to sve još više doći do izražaja a sve to utiče na odluke turista – poručila je Džaferović.
Dragan Jakić iz Turističke organizacije Opštine Pale kazao je kako je ova opština, zahvaljujući činjenici da je fokusirana na zimski turizam uglavnom na planini Jahorini, dobro prošla kroz prošlu godinu.
– Kad je pandemije krenula već se bližio kraj zimske sezone. Pad je bio oko 20 posto u odnosu na 2019. godinu a da nije bilo potpunog lockdowna tokom dva mjeseca taj pad se ne bi ni osjetio – kazao je Jakić.
Odmah nakon perioda zatvaranja, otvorena ja ljetna sezona na Jahorini. Jakić kaže kako je zahvaljujući ulaganjima Vlade Republike Srpske Olimpijski centar Jahorina imao jednu od najboljih ljetnih sezona, no napominje kako nastavljaju raditi na strategiji poslovanja u krizi i van nje.
– S UNDP-jem smo potpisali ugovor i pristupili izradi strategije ruralnog turizma u Opštini Pale. Ona je usvojena i daće nam sigurno neke smjernice za dalje djelovanje – poručuje Jakić.
Farida Cikotić iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma najavila je kako ove godine Vlada Federacije BiH planira donošenje uredne o pomoći i interventnim mjerama u oblasti obrta.
Njome će biti obuhvaćeni obrtnici i samostalni privrednici a koji su osnovani na osnovu Zakona o turizmu i ugostiteljstvu.
– Prošle godine Ministarstvo je uredbom dodijelilo finansijsku pomoć u iznosu od 30 miliona KM. Mi smo od samog početka pandemije prepoznali problem jer iako turističkim djelatnicima nije bio zabranjen rad, oni nisu mogli raditi zbog činjenice da su granice bile zatvorene i da turista nije bilo – kazala je Cikotić navodeći kako su Vladi FBiH uputili šest informacija s podacima i zahtjevima privrednika za pomoć koji su doprinijeli da dođe do dodjele pomoći.
Danijela Lovrić iz Privredne komore Federacije BiH kazala je kako su osnovne aktivnosti Komore vezane za stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta, povećanje konkurentnosti i podršku internacionalizaciji poslovanja.
– Mi smo i veza sa zakonodavnim vlastima i na taj način pomažemo privrednicima – kazala je Lovrić.
Tokom panel diskusije bilo je riječi o tome koja je vrsta turizma u Bosni i Hercegovini najmanje iskorištena a sagovornici su se složili kako nijedan oblik turizma nije u potpunosti ni dovoljno iskorišten.
Sead Krupalija direktor agencije BH Passport i predsjednik skupštine Udruženja turističih privrednika kazao je kako razvoj turizma podrazumijeva i enormnu aktivnost javnog sektora te kako trenutno turizmom u BiH niko ne upravlja.
– Da se stvori jedna turistička destinacija mora postojati infrastruktura unutar nje i izvan, mora postojati pristup, mora postojati destinacijski menadžment… Neko sve aktivnosti mora koordinirati, popravljati ono što treba popraviti, regulisati neke probleme kao što je recimo džeparenje, obezbijediti sredstva, treba voditi računa o svemu… – kazao je Krupalija.
Krupalija je kao problem naveo i činjenicu da kompanije iz turističke industrije imaju otežan pristup kreditnim sredstvima jer su svrstani u rizičnu kategoriju i smatra da se to mora promijeniti.
Potencirati važnost turizma
Danijela Lovrić iz Privredne komore Federacije BiH kazala je u zaključku webinara kako je važnost turizma, iako on pokreće sve ostale grane ekonomije, još uvijek nedovoljno prepoznata.
– Mislim da treba puno raditi na podizanju svijesi o važnosti turizma. Mi sada imamo i problem s radnom snagom a turističke škole više nisu toliko popularne. Zato moramo govoriti koliko je turizam bitan i koliko mogučnosti za zapošljavanje nudi – zaključila je Lovrić.
Webinar će biti nastavljen sutra s glavnom temom “Upravljanje krizom i restruktuiranje poslovnih modela” a možete ga pratiti OVDJE.
Podsjetimo, webinar je organiziran u okviru projekta EU4BusinessRecovery koji finansiraju Evropska unija i vlada SR Njemačke a koji zajednički implementiraju GIZ, UNDP i ILO. Ranije su održani webinari o stanju u metalskoj i drvnoj industriji.
Projekat EU4BusinessRecovery podržava mikro, mala i srednja preduzeća u Bosni i Hercegovini da nastave sa poslovanjem i očuvanjem radnih mjesta, a posebno će podržati poduzetnice, mlade i druge ranjive skupine u osnivanju vlastitih biznisa i u prevladavanju negativnog učinka pandemije Covid-19 stvaranjem otpornijeg poslovnog okruženja. Ukupna vrijednost projekta iznosi 13,7 miliona eura, a zajednički ga finansiraju Evropska unija (13 miliona eura) i Vlada Savezne Republike Njemačke (0,7 milion eura). EU4BusinessRecovery zajedno provode GIZ, ILO i UNDP, od 2021. godine do 2023. godine.
